Goran Tribuson
Hrvatski književnik i filmski scenarist (Bjelovar, 6. VIII. 1948). Diplomirao jugoslavistiku i komparativnu književnost 1973. na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, gdje je 1977. i magistrirao. Godine 1976–79. zaposlen u Odjelu za međunarodnu suradnju Republičkoga komiteta za znanost, 1979–95. u Vjesnikovoj Agenciji za marketing, 1995–2000. u Nakladi Leksikon te od 2000. do umirovljenja 2013. redoviti profesor na Akademiji dramske umjetnosti u Zagrebu. Redoviti je član HAZU-a od 2008. Kratke priče počeo je objavljivati početkom 1970-ih u kontekstu naraštaja tzv. fantastičara. Fantastične priče, u kojima prevladava zanimanje za okultizam, sotonizam, fantazmagoriju, mitologiju i srednjoeuropske lokalitete, a obiluju intertekstualnošću, metatekstualnošću i paradoksom, okupio je u zbirkama Zavjera kartografa (1972), Praška smrt (1975), Raj za pse (1978) i Zvijezda kabarea (1998). Poslije napušta fantastiku, ali zadržava srednjoeuropsku ikonografiju i interes za okultno, što je uočljivo u romanima Snijeg u Heidelbergu (1980), u središtu kojega je sotonistička tema, Čuješ li nas, Frido Štern (1981), Ruski rulet (1982), koji nosi generičku oznaku »bulevarski roman«, a označava prijelaz od eruditske fantastike prema popularnome, žanrovskom romanu. Romanom Potonulo groblje (1990., filmska adaptacija u režiji Mladena Jurana 2002) iskoračio je prema hororu, a fantastici se vratio u romanu Sanatorij (1993). Daljnji njegovi romani dijele se na autobiografski obilježene »generacijske romane« (Polagana predaja, 1984., filmska adaptacija u režiji Bruna Gamulina 2001; Legija stranaca, 1985; Povijest pornografije, 1988), u kojima traga za osobnim i generacijskim identitetom te rekonstruira popularnokulturnu mitologiju 1960-ih, i na kriminalističke romane. Potonje zbirke autobiografskih »zapisa o odrastanju« – tetralogija Rani dani (1997), Trava i korov (1999), Mrtva priroda (2003) i Vrijeme ljubavi (2017) – nastavak su tematske linije koja prati fenomen odrastanja i kulturne promjene 1960-ih. Seriju kriminalističkih romana otvorio je Zavirivanjem (1985), a potom su slijedili romani Made in U. S. A. (1986), Uzvratni susret (1986), Siva zona (1989), Dublja strana zaljeva (1991), Noćna smjena (1996), Bijesne lisice (2000), Gorka čokolada (2004), Susjed u nevolji (2014), Propali kongres (2014) i Sestrica s jezera (2015). U njima britko analizira hrvatsku socijalnu zbilju, a lik Nikole Banića, simpatičnog istražitelja nesređenoga privatnoga života (rađenoga po uzoru na Philipa Marlowea Raymonda Chandlera), postaje zaštitnim znakom najvećega dijela Tribusonove detektivske proze. U romanima Klub obožavatelja (2001), Kuća u kojoj stanuje vrag (2006) i Divlja plaža (2008) tematski interes okreće prema analizi socijalne pozadine prigradskih naselja preko životnih sudbina običnih ljudi, a u romanima Zbirka otrova (2010) i nagrađivanomu Otac od bronce (2019) daje široku sliku novije hrvatske povijesti u njezinu prelamanju s osobnim povijestima, zadržavajući neke obrasce popularne naracije. Piše i kritike, prikaze, kolumne, radijske i televizijske scenarije; pisao je i filmske scenarije (npr. Crvena prašina, Zrinko Ogresta, 1999; Srce nije u modi, Branko Schmidt, 2000), a najveći scenaristički uspjeh postigao je sa sestrom, redateljicom Snježanom Tribuson (film Ne dao Bog većeg zla, 2002., i roman; TV serija Odmori se, zaslužio si, 2006–13). Zbirke odabranih priča: Spavaća kola (1983), Klasici na ekranu (1987), Osmi okular (1998), Noćne priče (2010), Obiteljske slike (2011).
Naslovi u ponudi
Landranja
Landranja Gorana Tribusona antišetačka su i antihodačka priča. Njihovu junaku sve što treba nalazi se u zatvorenom prostoru: knjige, film i glazba.
Polagana predaja
“Polagana predaja” pruža uvid u duh vremena i izazove s kojima se suočavala generacija u tranziciji.
Povijest pornografije
S četrdeset godina Goran Tribuson objavio je knjigu kojom će trajno osvojiti čitateljsku publiku. Roman "Povijest pornografije" i godina 1988. naći će se na svakom popisu antologijskih štiva i godina važnih za suvremenu hrvatsku prozu.
Raj za pse
Tribuson kratke priče počinje objavljivati početkom 70-ih godina u prvome valu generacije fantastičara, koje će poslije objaviti u zbirkama “Zavjera kartografa” (1972), “Praška smrt” (1975) i “Raj za pse” (1978). To su i jedina izdanja ovih knjiga.
Ruski rulet
Emanuel Mohr, ciničan bogatun sumnjive prošlosti, dolazi u Zagreb i sa sobom iz Pariza dovodi artističku družinu koja uprizoruje pornografske » žive slike«. Agramerska je javnost šokirana.
Ruski rulet: Bulevarski roman 1-2
Radnja prepuna napetosti usložnjavat će se sve do točke koja u kojoj Mohr, cinik kojem novac nije značio nešto zbog čega bi si čovjek trebao komplicirati život, osjeti “kap previše”. Poslije toga više ništa nije isto.
Voetbal, engelen, oorlog
Een bloemlezing uit het Kroatische fictieve proza tussen 1990 en 2010.