Historija čovječanstva : Kulturni i naučni razvoj (počeci civilizacije) sveza...
Ovaj dio knjige istražuje razdoblje od 1200. pr. Kr. do 500. godine pr. Kr.. Autor Leonard Woolley donosi uvid u razvoj drevnih civilizacija.
Predstavljamo Vam neke od knjiga iz naše ponude. Pregled svih knjiga dostupan je po kategorijama. Za brzi pronalazak željenog naslova možete koristiti i tražilicu.
Ovaj dio knjige istražuje razdoblje od 1200. pr. Kr. do 500. godine pr. Kr.. Autor Leonard Woolley donosi uvid u razvoj drevnih civilizacija.
Nagrađeno iz zaklade Adolfa Veber-Tkalčevića za godinu 1893.
Naučni skup "Odluke AVNOJA - trajna osnova nacionalne ravnopravnosti, bratstva i jedinstva, socijalističkog samoupravnog zajedništva, razvoja i naoretka naroda i narodnosti Jugoslavije".
Historija čovječanstva: Kulturni i naučni razvoj je zbirka knjiga koja istražuje povijest sveukupnog znanstvenog i kulturnog razvoja čovječanstva.
S predgovorom Uptona Sinclaira.
Biblija nije nečitka i nerazumljiva knjiga. Ipak je – kao i druga velika književna djela – utkana u svoju životnu sredinu, tradiciju, način mišljenja i kulturu, što zbog velike vremenske udaljenosti nerijetko stvara teškoće čitatelju.
Svaki dom koji smo imali dio je slagalice našega života. Stanovi i sobe, kuće i automobili u kojima smo živjeli, voljeli, bivali sretni ili neutješni – prostori su od kojih možemo skrojiti priču o svemu što smo bili i onome što jesmo.
Knjiga oživljava 50 arheoloških nalazišta iz cijeloga svijeta, od stupova Stonehengea i tajni Petre, preko vjetrovite uzvisine Masade i tihih nepomičnih vojnika Xiana, sve do rodnog mjesta biblijskih praotaca u Plodnom polumjesecu i demokracije u Ateni.
Slobodan Žunjić u svojoj knjizi Istorija srpske filozofije pruža sveobuhvatan pregled razvoja srpske filozofske misli od srednjeg vijeka do kraja 20. stoljeća. Djelo obuhvaća razdoblje od opismenjavanja Srba u srednjem vijeku do kraja XX vijeka.

Vusamazulu Credo Mutwa je šaman, Zulu iscjelitelj iz Južne Afrike. Poznat je kao autor knjiga u kojima spaja tradicionalni folklor Zulu plemena, susrete s izvanzemaljcima i svoje osobne bajke.
Njegov najpoznatiji roman „Indaba, moja djeca“ ubraja se u klasike afričke književnosti. U ovoj knjizi opisuje osobna iskustva koje je imao kao šaman, ali uključuje i biografske elemente i mitove o stvaranju svijeta. Vrijedan je to napor da se sačuva znanje predaka i približi „ostatku svijeta“ moći svoga naroda.
Gdje su otišli leteći tanjuri?, Turisti u kozmosu, Đavolji pečat, Čudo na istoku
Kako stati pred duha

Bogato ilustrirani horoskop i sanovnik, s objašnjenjima za svaki horoskopski znak i tumačenjem značenja snova.

U knjizi Drevni tragovi novozelandski autor Michael Baigent (koautor bestselera Sveta krv, sveti Gral) iznosi provokativnu tezu da je službena povijest čovječanstva nepotpuna i da postoji skriveni, daleko stariji sloj civilizacije.
Baigent pregledava globalne mitove (sumerski, egipatski, indijski, majanski, aborigidski) i primjećuje zapanjujuće sličnosti u pričama o „zlatnom dobu“, velikom potopu i „bogovima“ koji su donijeli znanje. Tvrdi da te priče nisu puke legende, već iskrivljena sjećanja na stvarnu naprednu pretpovijesnu kulturu koja je nestala prije 12–15 tisuća godina.
Knjiga donosi primjere „nemogućih“ artefa...
Putovanje u praistoriju
Frank Joseph (pravim imenom Francis Joseph Collin) u ovoj knjizi predstavlja najsveobuhvatniju modernu obranu Platonove Atlantide kao stvarne povijesne civilizacije koja je nestala u katastrofi oko 1628.–1600. pr. Kr.
Roboti mašine ili ljudi
"Ljudi su vrlo slični ovcama. To su vrlo poslušne i povodljive životinje. Umjesto da preuzmu odgovornost, čekaju da netko drugi preuzme vodstvo, a zatim jure za njim. Treba li nas čuditi što vođe odabiru najbolje za sebe, a stadu daju zakržljalu travu?"

Časopis Futura bio je hrvatski časopis za spekulativnu fikciju, prvenstveno za znanstvenofantastičnu književnost. Prvi broj Futura izišao je u listopadu 1992. godine.
U početku je objavljivao samo strane autore, ali s dolaskom novog urednika, Krste A. Mažuranića, urednička politika se mijenjala, te su u gotovo svakom broju počele izlaziti i priče domaćih autora. To je doprinijelo razvoju nove generacije hrvatskih SF književnika sredinom 90-ih, među kojima su se posebno istaknuli Marina Jadrejčić, Tatjana Jambrišak, Darko Macan i Aleksandar Žiljak. Futura je ...
Drugi broj godišnjaka "Futbal" - izvještaj Tonija Pogačnika s Olimpijade u Helsinkiju, pregled susreta reprezentacije Jugoslavije, s osvrtom na dramatični susret protiv SSSR-a, pregledi prvenstva, sve lige, pregled europske lige, sve s obiljem ilustracija
Najznačajniji trenutci XVII olimpijskih igara u Rimu. "Kroničaru će biti potreban podatak da su XVII OI 1960 održane u Rimu. Za sve ostale je to nezaboravan događaj, doživljaj na koji se čeka po četiri godine."
Sirius je bio hrvatski časopis za znanstvenu fantastiku. Osnivanje je predložio Damir Mikuličić 1976. U Siriusu su objavljeni radovi domaćih autora, kao i prijevodi inozemnih autora SF-a. Izlazio je od 1976. do 1989. godine.

Časopis Futura bio je hrvatski časopis za spekulativnu fikciju, prvenstveno za znanstvenofantastičnu književnost. Prvi broj Futura izišao je u listopadu 1992. godine.
U početku je objavljivao samo strane autore, ali s dolaskom novog urednika, Krste A. Mažuranića, urednička politika se mijenjala, te su u gotovo svakom broju počele izlaziti i priče domaćih autora. To je doprinijelo razvoju nove generacije hrvatskih SF književnika sredinom 90-ih, među kojima su se posebno istaknuli Marina Jadrejčić, Tatjana Jambrišak, Darko Macan i Aleksandar Žiljak. Futura je ...
Ovim izdanjem slavimo Claudea Debussyja, kako bismo obilježili stogodišnjicu njegove smrti.

Časopis Futura bio je hrvatski časopis za spekulativnu fikciju, prvenstveno za znanstvenofantastičnu književnost. Prvi broj Futura izišao je u listopadu 1992. godine.
U početku je objavljivao samo strane autore, ali s dolaskom novog urednika, Krste A. Mažuranića, urednička politika se mijenjala, te su u gotovo svakom broju počele izlaziti i priče domaćih autora. To je doprinijelo razvoju nove generacije hrvatskih SF književnika sredinom 90-ih, među kojima su se posebno istaknuli Marina Jadrejčić, Tatjana Jambrišak, Darko Macan i Aleksandar Žiljak. Futura je ...
Sirius je bio hrvatski časopis za znanstvenu fantastiku. Osnivanje je predložio Damir Mikuličić 1976. U Siriusu su objavljeni radovi domaćih autora, kao i prijevodi inozemnih autora SF-a. Izlazio je od 1976. do 1989. godine.
Enigma sna, "Nisam svetac!", Kosmos u Tarotu
Sirius je bio hrvatski časopis za znanstvenu fantastiku. Osnivanje je predložio Damir Mikuličić 1976. U Siriusu su objavljeni radovi domaćih autora, kao i prijevodi inozemnih autora SF-a. Izlazio je od 1976. do 1989. godine.