Oswald Spengler
Njemački filozof (Blankenburg, 29. V. 1880 – München, 8. V. 1936). Studirao prirodne znanosti i filozofiju; doktorirao 1904. tezom o Heraklitu, potom do 1911. bio gimnazijski profesor. U svojem glavnom djelu Propast Zapada: nacrt morfologije svjetske povijesti (Der Untergang des Abendlandes: Umriß einer Morphologie der Weltgeschichte, sv. I: Oblik i zbiljnost – Gestalt und Wirklichkeit, 1918; sv. II: Perspektive svjetske povijesti – Welthistorische Perspektiven, 1922) izlaže pesimističku morfologiju svjetske povijesti, u kojoj spaja tradicionalne cikličke filozofije povijesti s antimodernističkom historionomijom. Smatrajući da je sve duhovno stvaranje i vrijednosno ocjenjivanje duboko ukorijenjeno u organičkim vitalnim moćima, Spengler traži analogiju za razvojne oblike povijesnih sila i zakonitosti u biološkim zbivanjima. Kultura je temeljni prafenomen ljudske povijesti koji poput života duhovnog organizma prolazi kroz faze djetinjstva, mladosti, zrelosti i starenja, ona ima svoju vlastitu ideju, život, dušu, individualna je, u sebi zatvorena. Život pojedinačnih kultura najviša je cjelovita struktura povijesnoga trajanja; naime, među pojedinačnim kulturama nema međusobnoga prožimanja ni vremenskoga nadovezivanja. One se pak javljaju u tri osnovna oblika: antičkom ili apolonskom, arapskom ili magijskom i zapadnom ili faustovskom. Svaka od tih kultura završava civilizacijom kao krajnjim i najumjetnijim stanjem kulture, koje ujedno označuje njezinu smrt. Spengler drži da se zapadna kultura koja je započela merovinško-karolinškim razdobljem (IX–X. st.) nalazi u svojoj završnoj fazi, koja je po svojim bitnim obilježjima analogna fazi propadanja klasične kulture. Uništavalački svjetski ratovi, industrijalizacija, tehnicistički odnos prema svijetu, kult znanosti i dr., simboli su njezine duhovne starosti i skore smrti. Svojim je kulturnim pesimizmom utjecao na mnogobrojne intelektualce XX. st. Ostala značajnija djela: Pruski duh i socijalizam (Preußentum und Sozialismus, 1919), Čovjek i tehnika (Der Mensch und die Technik, 1931), Godine odluke (Jahre der Entscheidung, 1933).