Ogled o neposrednim činjenicama svesti
Esej o neposrednim podacima svijesti doktorska je teza Henrija Bergsona, prvi put objavljena 1889.
Prva dva poglavlja naslovne studije “O intenzitetu psihičkih stanja” i “Stanja svijesti kao mnoštva. Ideja trajanja” usredotočena su na spoznajnoteoretsku problematiku, te propituju pojmove intenziteta i trajanja, da bi se u trećem poglavlju “O organizaciji stanja svijesti. Sloboda” autor posvetio središnjoj temi knjige – pitanju slobode, kojom se bave i metafizika i psihologija. Autor nastoji pokazati kako je izvor svih prijepora između determinista i njihovih protivnika poistovjećivanje trajanja i prostornosti, uzastopnosti i istodobnosti, kvalitete i kvantitete, te pokazuje kako je ispravno postavljanje spoznajno-teoretske problematike preduvjet za ispravno određenje pojma slobode i njegova sadržaja. Kao dodatak “Ogledu” priloženo je i treće poglavlje Bergsonova djela “Materija i sjećanje”, kao i “Uvod u Bergsona” Henria Gouhiera.
Henri Bergson je filozof koji je ostavio traga u 20. stoljeću. Bio je izvrstan matematičar, a kasnije se počeo baviti humanističkim znanostima. Predao je dvije doktorske radnje: Ogled o neposrednim datostima svijesti, i jedan na latinskom o Aristotelovu poimanju mjesta. Predavao je na koledžu de France, sluša ga Ettienne Gilson, Thomas Stearns Eliot, predaje i u Americi, član je francuske akademije i to kao prvi Židov koji je ušao u nju. Imao je i političku karijeru, umro je s 81 godinom. Zagovarao je katoličanstvo iako nije bio katolik.
Jedan primjerak je u ponudi
