Najnovije u ponudi
Šolohov: Sabrana dela 1-14
Džepno izdanje Sabranih dela Mihaila Šolohova u sedam tomova donosi kapitalna epska dostignuća sovjetske književnosti, prateći dramatične sudbine donskih Kozaka i ruskog sela.
Hipici
Zbirka istražuje hipi pokret kao kontrakulturu: od veza sa bitnicima i psihodelijom do zajednice, alternativnih institucija i svakodnevnog života, otkrivajući njegove ideje, podele i otpor dominantnom društvu.
Proljeća Ivana Galeba: Igre proljeća i smrti
Roman „Proljeća Ivana Galeba“ Vladana Desnice je remek-delo hrvatske moderne. Kroz razmišljanja bolesnog violiniste u bolnici, autor ispituje prolaznost, umetnost, detinjstvo i smisao života.
Robinson Crusoe
Roman Danijela Defoa „Robinzon Kruso“, objavljen 1719. godine, prati život i dvadeset osam godina preživljavanja engleskog brodolomnika na pustom ostrvu, slaveći ljudsku snalažljivost i duh.
Razgovor s Gojom / Mostovi / Znakovi pored puta: izbor - Conversation with Goya / Bridges / Signs by the Roadside: selection
Dvojezično izdanje Derete donosi odabrane prozne i esejističke radove Iva Andrića – Razgovor sa Gojom, Mostovi i Znakovi pored puta – u paralelnoj srpsko-engleskoj prezentaciji.
Hrvatska 2020: Jedna moguća budućnost
Studija Velimira Srićea „Hrvatska 2020“ analizira ključne razvojne pogrešne korake hrvatskog društva i, kroz vizionarske scenarije, nudi strateški pravac za ekonomski i društveni oporavak.
Dobro društvo: Humani plan
U delu „Dobro društvo: Humani plan“, ugledni ekonomista Džon Kenet Galbrajt predlaže radikalnu viziju pravednijeg društva koje ekonomski rast podređuje blagostanju i dostojanstvu svih građana.
O istini
Esej filozofa Harija G. Frankfurtera „O istini“ istražuje savremenu eroziju poštovanja istine, razlikujući lažova od ravnodušnog sera koji potpuno obezvređuje činjenice.
Kontraznanje: Kako smo podlegli teorijama zavjere, nadriliječništvu, pseudoznanosti i kvazipovijesti
Knjiga britanskog novinara Demijana Tompsona definiše kontraznanje kao lažne informacije upakovane da bi se pojavile kao činjenica, upozoravajući na opasan trend potiskivanja empirijske nauke u savremenom društvu.
O humoru
Kričlijeva knjiga istražuje filozofsko i psihoanalitičko značenje smeha, pozicionirajući humor kao fundamentalni mehanizam ljudskog preživljavanja kojim se suočavamo sa anksioznošću i apsurdom svakodnevnog života.