Mak Dizdar

Hrvatski i bošnjački pjesnik (Stolac, 17. 10. 1917 – Sarajevo, 14. 7. 1971). Gimnaziju završio u Sarajevu. Radio je kao novinar, činovnik i urednik u novinarstvu i izdavaštvu, a od 1952. godine bio je profesionalni pisac. Pisao je pesme, drame, drame i eseje. Priredio je više antologija narodne poezije, starih bosanskih tekstova i antologija.

Prva (cenzurisana) zbirka Vidovopoljska noć (1936), pod uticajem A. B. Šimića, T. Ujevića i H. Hume, bila je društveno intonirana. Erotizam i nadrealistička slika obeležja su ljubavnih pesama u Plivačici (1954) i zbirci Koljena za Madonu (1963), koje karakterišu prigušeni istočnjački misticizam i melanholični odjek sevdalinke, a Ujevićeva ljubav uzdignuta na apsolutni nivo. Prostor i motiv kruga dobijaju simboličko značenje u zbirci Okrutnosti kruga (1960), gde uzvišena slika sveta i beskraja (Pustinja) ustupa mesto dualističkoj viziji po uzoru na bosanske patarene. U zbirkama Povratak (1958), Minijature (1965) i Ostrva (1966) Dizdar je svoje stvaralaštvo sažeo u znaku dualističke slike sveta i traganja za smislom, a umetnički vrhunac dostigao je u Kamenom spavaču (1966). ). U baladičnom tonu mitskog pevača, Dizdar govori o srednjovekovnoj patarenoj Bosni, o tragičnoj sudbini njenog naroda (Zapis o zemlji, Gorčin), o večnoj ljubavi (Kosara), veri i sumnji. Poruke sa stećka pjesniku samo su povod za umjetničko pojašnjenje nekih važnih pitanja opstanka čovjeka i poprimaju opšta značenja, a amblematski Kameni spavač opštu simboliku. Pesma Plava reka simbolično označava Dizdarevo sveprisutno shvatanje etičkog značenja pesničkog čina. Dizdarov govor je zasnovan na arhaizmima i tradicionalnim oblicima ponavljanja. Njegov stih je eliptičan, a stil narativno-gnomski sa odrazima usmene i adžamijeve poezije. Iskoristio je jezičku riznicu narodnih molitava, tužbalica, bugaršćica, pitanja, bajalica, brojalica, legendi i predanja, a bio je očaran razigranošću i magijom anonimnog narodnog pevača, njegovim govornim formulama, motivima i likovima iz narodnih priča, a on je koristio i biblijske motive.

Zbog interesovanja za baštinu, Dizdar se uključio u poeziju krugavske generacije. Ušavši u hrvatsku književnost „svojom voljom i javno izrečenom odlukom“ (D. Jelčić), zastupljen je u svim antologijama hrvatske poezije.


Titles in our offer

Kameni spavač

Kameni spavač

Mak Dizdar
Prva književna komuna, 1973.
Croatian. Latin alphabet. Hardcover with dust jacket.
44.58
Muslimanska poezija XX vijeka

Muslimanska poezija XX vijeka

Safvet-beg Bašagić, Avdo Karabegović Hasanbegov, Musa Ćazim Ćatić, Fadil Kurtagić, Ahmed Muradbeg...
Svjetlost, 1990.
Croatian. Latin alphabet. Hardcover with dust jacket.
16.84