Henry Miller
Henry Miller (1891-1980) kultno je ime američke književnosti dvadesetog stoljeća. Pripada takozvanoj izgubljenoj generaciji američkih pisaca koji su punoljetnost doživjeli istodobno s izbijanjem Prvog svjetskog rata poput Ernesta Hemingwaya ili E. E.Cummingsa. Rođen i odrastao u Brooklynu, ogromnoj, multietničkoj spavaonici New Yorka, Miller je preteča svih onih autora koje suvremena kritika naziva urbanim piscima, jer je svoj neposredni, žovijalni književni stil kalio u uličnim kavgama i preskakanju granica strogo odijeljenih emigrantskih četvrti, svoj jezik izgrađivao na psovkama i krajnjoj političkoj nekorektnosti zavađenih klasa bujajućeg megalopolisa, a svoj književni ukus baštinio od mistika i proto-new agera poput Madam Blavatsky ili Krishnamurtija, koji su novopečenim njujorškim kleinbürgerima predstavljali prozor u svijet. Miller je, kao dijete prve generacije njemačkih doseljenika, dijelio fascinaciju Amerikom što je još u mladosti odlučio prevesti u literaturu pod snažnim utjecajem velikih književnih individualaca s kraja devetnaestog stoljeća kao što su to bili Walt Whitman, Mark Twain ili Jack London, autentični kritičari američkog društva i načina života, ali ujedno i pokretači velikog američkog književnog imaginarija, koji je u dvadesetom stoljeću eksplodirao, a uz svesrdnu pomoć Millera i njegovih nasljednika beatnika osvojio svjetsku popularnu kulturu. Robert Ferguson je u ovoj biografiji Henryja Millera – za jedne proroka senzualizma, za druge nepopravljivog boema, a za treće besramnog egoista – uspio razdvojiti isprepletene i podvojene ličnosti Millera pisca i Millera književnog lika iz njegovih vlastitih romana. Od Prousta i Joycea, preko W. G. Sebalda pa sve do Knausgaarda, autofikcija kao oblik fikcionalizirane autobiografije dominira najintimnijom književnom formom. Miller se tvrdoglavo odupirao bilo kakvoj kategorizaciji svoga književnog djela inzistirajući na tome da književnost za njega jest život i tim je stavom utjecao na generacije pisaca. Ferguson istražuje Millerove poze i ranjivosti i podastire nam portret složene i dojmljive ličnosti u nezgodnom spoju hipersenzibilnosti i krajnje nonšalancije, koji se možda najbolje očituje u desetogodišnjoj ljubavno-književnoj vezi s Anais Nin. Pokušaj da govori istinu i hrabro se suočava sa životom i svijetom Millera je stajao trideset godina zabrane prodaje njegovih knjiga, ali mu je zato priskrbio poštovanje književnih velikana poput Orwella, T. S. Eliota i Lawrencea Durrella, a naposljetku i nebrojenih čitalaca diljem svijeta.
Titel im Angebot
Crno proljeće / Svijet seksa
Black Spring ist eine Sammlung von Essays und Kurzgeschichten des amerikanischen Schriftstellers Henry Miller, die erstmals 1936 veröffentlicht wurde. „The World of Sex“ ist Millers zweites bekanntes Werk, das aufgrund seines expliziten Inhalts besonders
Crno proljeće / Svijet seksa
Black Spring ist eine Sammlung von Essays und Kurzgeschichten des amerikanischen Schriftstellers Henry Miller, die erstmals 1936 veröffentlicht wurde. „The World of Sex“ ist Millers zweites bekanntes Werk, das aufgrund seines expliziten Inhalts besonders
Cvet Henrija Milera
Knjiga Cvet Henrija Milera zasnovana je na izboru najboljih i najatraktivnijih dela ovog pisca, prateći hronološki niz u Milerovom pisanju, dajući Milerove umetnički najzrelije stranice.
Jarčeva obratnica
Jarčeva obratnica je još jedan legendarni erotski roman iz pera Henrya Millera, objavljen 1938. godine. Zbog ubačene filozofije pomalo je teška za shvatiti. U ovom djelu Henry je u Parizu, ali se ustvari prisjeća djetinjstva u New Yorku.
Jarčeva obratnica
Tropic of Capricorn ist ein weiterer legendärer Erotikroman von Henry Miller, 1938 veröffentlicht wurde. Aufgrund der eingefügten Philosophie ist es etwas schwer zu verstehen. In diesem Werk ist Henry in Paris, erinnert sich aber tatsächlich an seine Kin
Klementina
Miller, bekannt für seine provokative und autobiografische Prosa, beschreibt in Clementine das Bohème-Leben im Paris der 1930er Jahre, voller sexueller Abenteuer, künstlerischer Bestrebungen und freigeistiger Philosophie.
Mirni dani na Clichyju
Eine 1940 verfasste (später überarbeitete) autobiografische Novelle, die in den frühen 1930er Jahren im Pariser Vorort Clichy spielt. Das Werk ist eine nostalgische, sinnliche und lebendige Schilderung des Bohème-Lebens eines armen amerikanischen Einwande
Mirni dani na Klišiju
U ovom romanu autorovo oduševljenje životom je bezgranično i on ga prenosi onako kako je njemu svojstveno, opisom čista užitka u ženama, vinu, jelu, ambijentu i atmosferi. U isti mah, to je i značajan dokument o gotovo fizičkom procesu pisanja.
Predraga moja Brenda
Ljubavna pisma Henryja Millera Brendi Venus. Ako tražite Millerovu sirovu strast u nježnom epilogu, ovo je emotivan uvid u srce buntovnika – dirljivo, duhovito i neodoljivo.
Rakova obratnica
Ovo je optužba, kleveta, osobna uvreda. Ovo nije knjiga, u običnom smislu te riječi. Ne, ovo je neprekidno vrijeđanje, ispljuvak u lice Umjetnosti, noga u tur Bogu, Čovjeku, Sudbini, Vremenu, Ljubavi, Ljepoti…čemu god hoćete.









