Stjepan Sršan
Hrvatski povjesničar (Podturen kraj Čakovca, 7. IV. 1941 – Osijek, 30. VII. 2014), diplomirao je teologiju u Đakovu (1965) i klasičnu filologiju u Beogradu (1978), doktorirao na Filozofskom fakultetu u Zagrebu temom Latinske pjesme slavonskih pjesnika tiskane u Osijeku u XVIII. i prvoj polovici XIX. st. (1987). Od 1975. bio je zaposlen u Povijesnom arhivu u Osijeku (danas Državni arhiv) na Odjelu za stariju građu. Bavio se istraživanjem prošlosti Osijeka i istočne Hrvatske, priređivanjem i objavljivanjem povijesne građe Osijeka i Slavonije, posebice one koja se odnosi na razdoblje od XVIII. st. Od 1991. ravnatelj Državnog arhiva u Osijeku. Bio je dugogodišnji predsjednik Hrvatsko-njemačkoga društva, te redoviti profesor Filozofskog fakulteta u Osijeku. Značajnija djela: Osječki ljetopisi: 1686–1945. (koautorica Branka Štinc, 1993), Baranja (1993), Povijest Osijeka (1996), Stjepan Radić i Hrvatska (1996), Baranja na starim kartama i nacrtima (1997), Baranja 1785. godine (1999), Ulice i trgovi grada Osijeka (2001), Sjeveroistočne granice Hrvatske (2003), Život i djelo dr. Ante Starčevića (2006), Biografije učitelja i profesora osječkih gimnazija i srednjih škola od 1855. do 1945. godine (2009).
Naslovi u ponudi
Zapisnici grada Osijeka 1861.-1866.
Gradivo za povijest Osijeka i Slavonije
Zapisnici općine Osijek 1786.-1794. (Prothocollum des Stadt-Raths zu Esseg)
Ova knjiga, poznata i kao Prothocollum des Stadt-Raths zu Esseg, sadrži zapisnike sa sastanaka gradske uprave u Osijeku od 1786. do 1794. godine. Knjiga je napisana na nemačkom jeziku.
Zapisnik općine Osijek - Tvrđa od 1745. do 1770 godine
Nakon prvog toma knjige „Najstariji zapis opštine Osijek – Tvrđava od 1705. do 1746. godine. ovo je drugi tom knjige, koji obuhvata period od 1745. do 1770. godine.
Zemljišna knjiga grada Osijeka (Tvrđa) 1687.-1821.
Ovaj javni izvod iz zemljišne knjige služi kao dokaz o vlasništvu ili drugim pravima upisanim u registar.