Antun Branko Šimić
Antun Branko Šimić (1898.–1925.) jedan je od najvažnijih hrvatskih ekspresionističkih pjesnika. Rođen je u Drinovcima (BiH), školovao se u Širokom Brijegu, Mostaru i Zagrebu, gdje je rano počeo pisati i uređivati književne časopise (Vijavica, Juriš). Njegov književni opus kratak je, ali iznimno utjecajan, jer je unio modernističke i ekspresionističke elemente u hrvatsku poeziju. Umro je od tuberkuloze u 27. godini života.
Šimić je bio pjesnik, esejist, književni kritičar i prevoditelj. Njegova najpoznatija zbirka Preobraženja (1920.) donosi sažetu, ritmičku poeziju snažnih emocija, u kojoj prevladavaju motivi smrti, prolaznosti, umjetnosti i čovjekove unutarnje borbe. Njegov pjesnički izraz obilježen je slobodnim stihom, sažetošću i ekspresivnošću.
Najpoznatije pjesme: Opomena, Pjesnici, Smrt i ja, Moja preobraženja, Hercegovina...
Bibliografija:
Preobraženja (1920.) – jedina objavljena zbirka za njegova života; Kritički i esejistički tekstovi objavljeni u časopisima (Juriš, Vijavica); Posthumno objavljeni tekstovi i sabrana djela.
Šimićev doprinos hrvatskoj književnosti ostao je neizbrisiv, a njegova poezija i dalje inspirira mnoge generacije pjesnika.
Titel im Angebot
Pjesme
Izbor poezije najznačajnijeg hrvatskog modernog pesnika. Šimić je bio predvodnik ekspresionizma u hrvatskoj književnosti, a njegovu poeziju odlikuju jake emocije, originalan izraz i filozofska razmišljanja o životu, smrti i umetnosti.
Pjesme i eseji
"Poems and Essays" by A. B. Šimić is a posthumous publication that brings together selected poems and essays by one of the key figures of Croatian expressionism. This selection of his poetry and essays was edited by Vesna Krmpotić.
