Tajne vitezova templara

U 11. stoljeću tada još moćno Bizantsko Carstvo našlo se na udaru islamskih snaga, pa je tadašnji car pozvao europske kršćanske zemlje da mu pošalju pomoć kako bi zaštitio svoju prijestolnicu Carigrad. Na poziv tadašnjeg pape Urbana II. okupila se vojska vitezova ne samo da zaštiti Bizant nego i da oslobodi Jeruzalem i druge bliskoistočne svete gradove kršćanstva od muslimanske vlasti. Godine 1099. oslobodili su Jeruzalem i stvorili križarsku državu, ali je ona sljedeća dva stoljeća bila stalno na udaru muslimanskih napada. Uz to, golem broj hodočasnika počeo je posjećivati kršćanska sveta mjesta. Bila je to država kojoj je nedostajala unutrašnja struktura kakvu su imale tadašnje feudalne europske države: održavanje unutrašnjeg reda, briga za socijalne potrebe, bolnice, sirotišta, za što su se u Europi često brinuli redovnici, ali i obrana križarske zemlje od islamskih snaga.

Tako se pokazala potreba da se i oforme organizacije koje bi sličile europskim crkvenim redovima, ali bi imale dvojaku ulogu – društvenu i vojnu. Neki od viteških redova osnovanih u Svetoj zemlji postali su vrlo moćni, a najmoćniji su bili Vitezovi templari. Taj red nastao 1119. ime je dobio po sjedištu u središtu starog Jeruzalema, na mjestu gdje je nekada bio hram kralja Solomona, a gdje se sada nalazi džamija Al-Aksa. Nastao u prvom redu kao vrsta policijske službe, da štiti siromašne hodočasnike koji su dolazili u Svetu zemlju, počeo je širiti svoje aktivnosti, te se – skupljajući dobrotvorne priloge za hodočasnike – enormno obogatio. Vitezovi templari počeli su se pretvarati u bankare, u građevinske investitore, u graditelje utvrda, i to ne samo u Svetoj zemlji nego i u Europi. Počeli su novac posuđivati i europskim vladarima. Dobili su za svoje djelovanje i poseban papinski blagoslov. No, njihova moć bila je i uzrok njihove propasti.

Istražujući pravu lokaciju Svetog grala, kletvu Jacquesa de Molaya, uzroke njihove tajanstvene propasti, ali i ono što ih veže s modernim vremenima autorica S.J. Hodge razotkriva tajne običaje, rituale i pravilnike Reda vitezova templara i njihov utjecaj i na današnje prilike. Priča dramatičnu povijest tog reda koji je stvoren kao vojna sila za obranu Svete zemlje, koji je tamo stvarao nove države, opisuje kako je tijekom stoljećā mijenjao svoju prirodu, te postao izuzetno efikasna i bogata organizacija poduzetnika i bankara, moćnija od ondašnjih srednjovjekovnih vladara. Otkriva i što je bila pozadina strašnog uništenja reda, čije je posjede početkom 14. stoljeća francuski kralj Filip IV. opljačkao, a njihove vođe poslao na lomaču. Na kraju autorica istražuje i opisuje i brojne mitove o templarima koji žive i danas, posebno razne spekulacije o tome gdje se skriva templarsko blago.