Ana Karenjina
Roman koji je Dostojevski smatrao besprekornim, a Fokner najboljim romanom ikada napisanim, monumentalno je delo Lava Tolstoja koje pruža sveobuhvatan prikaz ruskog društva devetnaestog veka.
Roman “Ana Karenjina” proglašavan je najvećom ljubavnom pričom svih vremena, a njegov pisac, grof Lav Nikolajevič Tolstoj, najvećim ruskim prozaikom ( V. Nabokov). Svi oni koji nisu čitanjem upoznali preljub i strast gospođe Karenjine i slobodnog Vronskog, učinili su to u nizu filmskih ekranizacija.
Znanstvenici, kritičari i obožavatelji težili su odgovoriti na pitanje što ljubav ovo dvoje književnih likova čini tako posebnom među tisućama drugih. Da odgovor postoji, vjerojatno grof Tolstoj ne bi niti trebao uzeti pero u ruke, na svom veleposjedu u Jasnoj Poljani. No, jedan od odgovora bio je da svjetska književnost, dotad, nije uzimala u obzir sebičnost i seksualnost ljubavi, što rušenjem društvenih konvencija vodi prema autodestrukciji jednog ili oboje ljubavnika.
U velikom ruskom realističkom romanu Tolstoj je s “Anom Karenjinom” otpočeo svojevrsnu seksualnu revoluciju. U njemu je žena, za razliku od, primjerice, Flaubertove Emme Bovary, prvi put postala biće koje ima pravo tražiti i tjelesno zadovoljenje.
Jedan primerak je u ponudi
