Djetinjstvo / Dječaštvo / Mladost

Djetinjstvo / Dječaštvo / Mladost

Lav Nikolajevič Tolstoj

Lav Nikolajevič Tolstoj, u svojoj autobiografskoj trilogiji Detinjstvo (1852), Dečaštvo (1854) i Mladost (1857), prati odrastanje Nikolaja Irtenjeva, mladog plemića čije iskustvo odražava Tolstojevu mladost.

U detinjstvu, desetogodišnji Nikolaj doživljava svet očima deteta, očaran lepotom seoskog imanja i toplinom svoje porodice. Smrt majke donosi mu prvu veliku tugu, budeći svest o prolaznosti. Odnosi sa učiteljem Karlom Ivanovičem i prijateljima otkrivaju mu prve lekcije o ljubavi, gubitku i društvenim razlikama. U detinjstvu, Nikolaj se suočava sa adolescencijom, selidbom u Moskvu i novim izazovima. Oseća se nesigurno, razmišlja o religiji i društvenim normama, dok se bori sa unutrašnjim sukobima i prvim romantičnim čežnjama. Mladost prati Nikolaja na univerzitet, gde se suočava sa razočaranjima u obrazovanju, društvenim ambicijama i moralnim dilemama. Pokušava da pronađe svoje mesto u svetu, balansirajući između idealizma i sujete aristokratskog života. Kroz introspekciju, Nikolaj shvata važnost autentičnosti, postavljajući temelje za svoju buduću duhovnu potragu.

Trilogija je Tolstojev književni debi i odmah ga je etablirala kao velikog pisca. Inspirisana njegovim sopstvenim životom, dela predstavljaju njegov realističan stil i psihološku dubinu, što će kasnije kulminirati u „Ratu i miru“ i „Ani Karenjini“. Fokus na unutrašnjim sukobima, moralnim pitanjima i društvenoj kritici nagoveštava teme koje će dominirati njegovim kasnijim delima. Za razliku od kasnijih moralističkih dela poput „Vaskrsenja“, trilogija je intimna i lišena didakticizma, nudeći univerzalnu priču o odrastanju. Ova dela pokazuju Tolstojevu sposobnost da uhvati suptilnosti ljudskih emocija, postavljajući temelje za njegov status majstora psihološkog realizma.

Trilogija je prihvaćena sa oduševljenjem u Rusiji, hvaleći Tolstojevu svežinu i osetljivost. Kritičari su cenili realistične opise i emocionalnu dubinu, iako su neki kasnije smatrali da su dela bleda u poređenju sa njegovim epskim romanima. Danas se trilogija smatra klasikom, cenjenom zbog svog uvida u Tolstojev rani razvoj i univerzalnosti teme odrastanja.

Prevod
Malik Mulić
Urednik
Jakša Kušan
Naslovnica
Alfred Pal
Dimenzije
20 x 14 cm
Broj strana
348
Izdavač
Nakladni zavod Matice hrvatske, Zagreb, 1979.
 
Latinica. Tvrde korice s omotom.
Jezik: Hrvatski.

Jedan primerak je u ponudi

Stanje:Korišćeno, u odličnom stanju
Dodato u korpu!
 

Zanima Vas i neka druga knjiga? Možete pretražiti našu ponudu pomoću pretrage ili prelistati knjige po kategorijama.

Možda će Vas zanimati i ovi naslovi

Rat i mir 3

Rat i mir 3

Lav Nikolajevič Tolstoj
Nakladni zavod Matice hrvatske, 1979.
Hrvatski. Latinica. Tvrde korice s omotom.
5,98
Rat i mir 2

Rat i mir 2

Lav Nikolajevič Tolstoj
Nakladni zavod Matice hrvatske, 1979.
Hrvatski. Latinica. Tvrde korice s omotom.
5,98
Krivotvoreni kupon i druge pripovijesti

Krivotvoreni kupon i druge pripovijesti

Lav Nikolajevič Tolstoj

Priče „Jutro jednog plemića“, „Iz beleški kneza Nehludova“, „Markerove beleške“, „Vaga“, „Dva husara“, „Kavkaski zarobljenik“, „Falsifikovani kupon“, „Smrtne beleške starca Fjodora Kuzmiča“ i „Zašto?“ istražuju teme morala, društva i duhovnosti.

Nakladni zavod Hrvatske, 1979.
Hrvatski. Latinica. Tvrde korice s omotom.
5,62
Zagrepčanka

Zagrepčanka

Branislav Glumac

Branislav Glumac je 1974. godine objavio roman bez tačaka i zareza, kao neumoljivi tok misli mladog buntovnika. Objavljeno u socijalističkoj Jugoslaviji, delo je izazvalo skandal svojom otvorenošću i postalo klasik o generacijskoj pobuni.

IROS, 1986.
Hrvatski. Latinica. Tvrde korice.
8,22 - 8,24
Pustolovine Toma Sawyera

Pustolovine Toma Sawyera

Mark Twain

„Avanture Toma Sojera“ su prvi istinski realističan dečji roman, ne samo u američkoj već i u svetskoj dečjoj književnosti. Tvenovo najpoznatije delo i omiljena dečja knjiga u kojoj je pisac opisao svoja dečačka iskustva.

Nakladni zavod Hrvatske, 1947.
Hrvatski. Latinica. Tvrde korice.
16,32
Proces

Proces

Franz Kafka

Kafka je napisao „Proces“ između 1914. i 1915. godine, objavljen posthumno 1925. godine. Roman je nedovršen, ali sa dodatnim završnim poglavljem koje je napisao Maks Brod. Izdanje sa predgovorom B. Živojinovića i pogovorom Valtera Kilija.

BIGZ, 1990.
Srpski. Latinica. Broširano.
4,26