Matija Mažuranić

Hrvatski putopisac (Novi Vinodolski, 4. II. 1817 – Feldhof kraj Graza, 17. IV. 1881). U rodnome je gradu izučio kovački zanat. Često je putovao po Austriji te Srbiji i Bosni, dospio je i do Carigrada, a poslije je živio u rodnome mjestu baveći se građevinskim poduzetništvom. Bio je i gradonačelnik Novoga. Njegov Pogled u Bosnu, ili Kratak put u onu krajinu, učinjen 1839–40. po Jednom Domorodcu (1842) prvi je cjelovitiji putopis u hrvatskoj književnosti. Djelo je bilo osobito zanimljivo onodobnomu čitateljstvu jer je obrađivalo slabo poznatu bosansku svakodnevicu, a oduševljeno ga je pozdravio već S. Vraz kao prvu u prozi »naški« pisanu knjižicu. Bez obzira na svrhu putovanja, Pogled u Bosnu može se čitati i kao pustolovna pripovijest s naglaskom na istočnjačkoj egzotici u duhu europskih romantičara. Kao građa poslužilo je i Matijinu bratu Ivanu u pisanju spjeva Smrt Smail-age Čengića.


Naslovi u ponudi

Pet stoljeća Hrvatske književnosti #32 - Ivan Mažuranić, Matija Mažuranić

Pet stoljeća Hrvatske književnosti #32 - Ivan Mažuranić, Matija Mažuranić

Ivan Mažuranić, Matija Mažuranić

Svezak 32 edicije Pet stoljeća hrvatske književnosti (izd. Matica hrvatska, 1965.), koji su uredili Marin Franičević i Ivo Frangeš, donosi izbor iz djela dvojice značajnih hrvatskih književnika 19. stoljeća – braće Ivana i Matije Mažuranića.

Zora, 1965.
Hrvatski. Latinica. Tvrde korice s ovitkom.
5,24 - 7,44
Pogled u Bosnu ili kratak put u onu Krajinu: učinjen 1839-40. po Jednom Domorodcu

Pogled u Bosnu ili kratak put u onu Krajinu: učinjen 1839-40. po Jednom Domorodcu

Matija Mažuranić

Pretisak originala iz 1842. godine. Mažuranić je na pučki način, bez ikakvih pobuda sa strane ili literarnih utjecaja, kao dobar poznavalac narodnog stvaralaštva, napisao djelo koje se čita i kao pustolovina i kao realistički prikaz doživljenoga i viđenog

Konzor, 1992.
Hrvatski. Latinica. Tvrde korice.
7,24