Statut grada Iloka iz godine 1525

Statut grada Iloka iz godine 1525., koji je priredio Rudolf Schmidt i objavio 1938. godine, predstavlja znanstveno izdanje jednoga od najvažnijih pravnih i povijesnih izvora za proučavanje srednjovjekovnoga Iloka. Djelo donosi tekst gradskog statuta sastavljenog 1525. godine, neposredno prije osmanskog osvajanja grada i velikih političkih promjena koje su zahvatile hrvatsko-ugarsko kraljevstvo nakon Mohačke bitke 1526. godine.

Iločki statut pripada skupini srednjovjekovnih gradskih pravnih kodeksa kojima su uređivani unutarnji život, uprava i pravni odnosi unutar gradske zajednice. Njegove odredbe obuhvaćaju pitanja gradskog sudstva, izbora i dužnosti gradskih službenika, trgovine, obrta, nasljeđivanja, imovinskih odnosa, kaznenog prava te održavanja javnog reda i sigurnosti. Statut tako pruža dragocjen uvid u organizaciju urbanoga života na krajnjem istoku srednjovjekovne Slavonije.

Osobitu vrijednost dokumenta predstavlja činjenica da svjedoči o razvijenoj gradskoj autonomiji Iloka, koji je u 15. i početkom 16. stoljeća bio jedno od najvažnijih gospodarskih i političkih središta između Dunava i Save. Odredbe statuta otkrivaju svakodnevne probleme građana, način funkcioniranja lokalne vlasti te pravne običaje koji su oblikovali život zajednice neposredno prije osmanskoga prodora.

Rudolf Schmidt, istaknuti povjesničar i arhivist, priredio je izdanje na temelju izvornoga rukopisa, opremivši ga uvodom, stručnim komentarima i bilješkama koje olakšavaju razumijevanje povijesnog i pravnog konteksta. Djelo je stoga istodobno vrijedan izvor za povjesničare, pravne povjesničare i istraživače urbanoga razvoja.

Danas se Statut grada Iloka iz godine 1525. smatra jednim od ključnih izvora za proučavanje pravne kulture, društvenih odnosa i komunalne organizacije srednjovjekovne Slavonije uoči osmanskih osvajanja te važnim spomenikom hrvatske pravne i kulturne baštine.