August Šenoa
August Šenoa (14. novembar 1838 — 13. decembar 1881) bio je jedan od najznačajnijih hrvatskih pisaca 19. veka i začetnik moderne hrvatske književnosti. Rođen je u Zagrebu, školovao se u Pragu, a po povratku u domovinu radio je kao novinar, urednik, gradski beležnik. Njegovo stvaralaštvo imalo je veliki uticaj na tadašnji kulturni život Hrvatske.
Šenoa je najpoznatiji po istorijskim romanima koji kombinuju romantične, realističke i nacionalne elemente, kao što su Zlatarevo zlato (1871), Čuvaj se Senjske ruke, Čećajka buna (Seljačka buna) i Diogen. U ovim delima uspešno je rekonstruisao hrvatsku istoriju i istovremeno promovisao domoljublje, moralne vrednosti i društvenu odgovornost.
Pisao je i pripovetke, pesme, prikaze i feljtone, uređivao časopis Vijenac, kroz koji je oblikovao književne i kulturne tokove. Posebno je značajan njegov lingvistički doprinos – zalagao se za standardizaciju hrvatskog jezika i njegovo obogaćivanje književnim izrazom.
Umro je mlad, u 43. godini, nakon što se razbolio dok je pomagao potrebitima tokom velike zagrebačke poplave 1880. Njegov književni i kulturni uticaj ostaje trajni temelj hrvatske književnosti.
Naslovi u ponudi
Branka
Branka / Karanfil s pjesnikova groba / Čuvaj se senjske ruke
Roman "Branka" Augusta Šenoe objavljen je 1881. godine i predstavlja jedno od njegovih poznatijih djela, smješteno u kontekst hrvatskog društva 19. stoljeća.
Čuvaj se senjske ruke
Čuvaj se senjske ruke - Ilijina oporuka
Čuvaj se senjske ruke / Ilijina oporuka
Ovaj povijesni roman opisuje život i borbu Uskoka protiv Mletaka u prvoj polovici 17. stoljeća (točnije od godine 1600. do godine 1614.).
Diogenes
Djela Augusta Šenoe - Čuvaj se senjske ruke, Diogenes
Vorsicht vor Senjas Hand ist ein historischer und politischer Roman von August Šenoa, der 1876 geschrieben und erstmals veröffentlicht wurde. Diogenes ist Šenoas letzter fertiggestellter historischer Roman: In gewisser Weise ist er sowohl experimentell al
Djela Augusta Šenoe - Kanarinčeva ljubovca
"Kanarinčeva ljubovca" (1880.) Šenoina je pripovijest koja se često ističe kao njegova najuspjelija, odnosno kao jedno od najzrelijih njegovih realističkih djela općenito.