Marksizam i književnost

Marksizam i književnost

Antonio Gramsci

Antonio Gramši, italijanski marksistički filozof, duboko je razmišljao o ulozi kulture i književnosti u društvu. Radovi u ovoj zbirci, koje je odabrao Vjekoslav Mikecin, daju uvid u njegovu analizu odnosa marksizma i književnosti.

Gramši je uveo koncept kulturne hegemonije da objasni kako vladajuća klasa održava svoju dominaciju ne samo kroz političku i ekonomsku moć, već i kroz kontrolu kulturnih normi i vrednosti. Književnost, kao deo kulturne sfere, igra ključnu ulogu u oblikovanju i održavanju ovih vrednosti. Prema Gramšiju, vladajuća klasa koristi književnost i umetnost da promoviše svoje ideje kao „zdravorazumske” i univerzalne, obezbeđujući tako pristanak potlačenih klasa na postojeći poredak.

Gramši je kritikovao redukcionistički pristup koji književnost posmatra isključivo kroz prizmu ekonomskih faktora. Iako je prepoznao značaj materijalnih uslova, verovao je da književnost ima relativnu autonomiju i da kulturni elementi igraju ključnu ulogu u oblikovanju društvene svesti.

Gramšijeva razmišljanja o književnosti pružaju dubok uvid u složen odnos između kulture, moći i društvenih promena. Njegov rad naglašava važnost književnosti kao sredstva za razumevanje i potencijalnu transformaciju društvenih struktura, naglašavajući ulogu intelektualaca u oblikovanju i izazivanju kulturne hegemonije.

Prevod
Dubravka Zorić
Urednik
Vjekoslav Mikecin
Dimenzije
20 x 13,5 cm
Broj strana
206
Izdavač
Školska knjiga, Zagreb, 1984.
 
Latinica. Broširano.
Jezik: Hrvatski.

Nema primeraka u ponudi

Poslednji primerak je nedavno prodat.

 

Zanima Vas i neka druga knjiga? Možete pretražiti našu ponudu pomoću pretrage ili prelistati knjige po kategorijama.

Možda će Vas zanimati i ovi naslovi

Umijeće ljubavi

Umijeće ljubavi

Erich Fromm

Kultno delo Eriha Froma. Autor ne posmatra ljubav kao puku emociju, već kao veštinu i umetnost koja zahteva znanje, trud, zrelost, samodisciplinu i stalni rad na sopstvenom ličnom razvoju.

Naprijed, 1985.
Hrvatski. Latinica. Tvrde korice s omotom.
17,80
O istini

O istini

Harry G. Frankfurt

Esej filozofa Harija G. Frankfurtera „O istini“ istražuje savremenu eroziju poštovanja istine, razlikujući lažova od ravnodušnog sera koji potpuno obezvređuje činjenice.

Algoritam, 2009.
Hrvatski. Latinica. Broširano.
6,32
Rad panike

Rad panike

Goran Ferčec, Siniša Ilić

Rad panike Gorana Ferčeca i Siniše Ilića prvi je tom trećeg kola biblioteke Prijatelji, zajedničkog izdanja MaMe i Booksa. Goranov tekst i Sinišini crteži nastali su u okviru istoimene produkcije BADco grupe.

Multimedijalni institut, 2020.
Hrvatski. Latinica. Broširano.
8,42 - 9,56
O humoru

O humoru

Simon Critchley

Kričlijeva knjiga istražuje filozofsko i psihoanalitičko značenje smeha, pozicionirajući humor kao fundamentalni mehanizam ljudskog preživljavanja kojim se suočavamo sa anksioznošću i apsurdom svakodnevnog života.

Algoritam, 2007.
Hrvatski. Latinica. Broširano.
7,32
Marksovo shvatanje čoveka

Marksovo shvatanje čoveka

Erich Fromm

Filozofska i sociološka studija Eriha Froma. Autor reinterpretira misao Karla Marksa, ističući njegov zapostavljeni humanizam, kritiku otuđenja i viziju oslobođenja i punog ljudskog razvoja.

Grafos, 1985.
Srpski. Latinica. Broširano.
8,32
Pravo na laganje

Pravo na laganje

Immanuel Kant, Benjamin Constant

Kant je tvrdio da nema prava na laganje jer je govorenje istine apsolutna dužnost, dok je Konstan zastupao mogućnost izuzetka od dužnosti, tvrdeći da treba lagati za opšte dobro, što je pokrenulo čuvenu filozofsku debatu.

Službeni glasnik, 2008.
Srpski. Latinica. Broširano.
8,36