O izvjesnosti

O izvjesnosti

Ludwig Wittgenstein

Posljednjih je osamnaest mjeseci svoga života Ludwig Wittgenstein pisao bilješke koje su upravitelji njegove baštine tiskom, i to dvojezično izdali tek 1969. godine pod naslovo

Kao što su priređivači u predgovoru istakli, Wittgensteina je na razmišljanja što ih je složio u spomenutim bilješkama potaknuo njegov američki prijatelj Norman Malcolm. Poticaj su obojici dala dva članka engleskog filozofa G. E. Moorea: prvi je pod naslovom “A Defense of Common Sense” (Obrana zdravog razuma), objavljen godine 1929, a drugi deset godina kasnije pod naslovom “Proof of an External World” (Dokaz izvanjskog svijeta). U tim se člancima Moore obračunava sa skepticizmom, tvrdeći da postoje stavovi o kojima on sa svom sigurnošću zna da su istiniti. Ti su se stavovi ticali postojanja tzv. izvanjskoga materijalnog svijeta. Moore je, naime, ustvrdio kako pouzdano zna istinitost iskaza: “Ovdje je jedna ruka – a ovdje druga”, pokazujući pri tome svojemu slušateljstvu svoje ruke, te iskaza: “Zemlja je postojala dugo prije moga rođenja” i “Nikad se nisam puno udaljio od Zemljine površine”. O sigurnosti ili pouzdanosti toga znanja Wittgenstein je raspravljao s Malcolmom i zatim zabilježio svoja zapažanja. Djelo se sastoji od kratkih odsjeka kojima su tek izdavači dodali brojeve (ima ih 676), podjeljeni su na četiri sveska, a u posljednjem se nalaze i datumi. Upravo se po tim datumima vidi kako je Wittgenstein u posljednjem mjesecu prije smrti pisao gotovo svakoga dana, a posljednja je napomena napisana dva dana prije same smrti. Djelo nije plod dugog istraživanja i sistematskog slaganja, nego je to više neka vrsta mišljenja pisanjem. Pri tome on “razgovara” sa samim sobom: daje upute (nemoj misliti da…”), vodi dijaloge sa samim sobom (pitanje-odgovor, pri čemu nitko nije ni učitelj ni učenik), vrši eksperimente (“kad netko stoji pred crvenim engleskim poštanskim sandučićem…”). Uvijek započinje novu misao nanovo, okreće je amo-tamo, stavlja je opet u pitanje, pusti je da neko vrijeme miruje da bi se kasnije opet na nju vratio; obilazi svoju temu, koleba se treba li biti zadovoljan sobom ili ne.

Naslov originala
Über Gewißheit
Dimenzije
22,5 x 14,5 cm
Broj strana
104
Izdavač
Globus, Zagreb, 2007.
 
Latinica. Tvrde korice s omotom.
Jezik: Hrvatski.
ISBN
978-9-53167-201-6

Nema primeraka u ponudi

Poslednji primerak je nedavno prodat.

 

Zanima Vas i neka druga knjiga? Možete pretražiti našu ponudu pomoću pretrage ili prelistati knjige po kategorijama.

Možda će Vas zanimati i ovi naslovi

Sosir - osnivač moderne lingvistike

Sosir - osnivač moderne lingvistike

Jonathan Culler

Džonatan Kaler, američki književni i strukturalistički teoretičar, u ovoj klasičnoj studiji predstavlja Ferdinanda de Sosira kao oca moderne lingvistike – mislioca koji je, zajedno sa Frojdom i Dirkemom, revolucionisao proučavanje čoveka i društva.

Biblioteka XX vek, 1980.
Srpski. Latinica. Broširano.
7,46
Filozofski spisi

Filozofski spisi

Jean-Paul Sartre

Svezak broj 8 iz kompleta Žan-Pol Sartr: Izabrana dela.

Nolit, 1981.
Srpski. Latinica. Tvrde korice s omotom.
8,567,70
Portreti

Portreti

Jean-Paul Sartre

Svezak broj 7 iz kompleta Žan-Pol Sartr: Izabrana dela.

Nolit, 1981.
Hrvatski. Latinica. Tvrde korice s omotom.
8,74
Čovjek: Njegova priroda i njegov položaj u svijetu

Čovjek: Njegova priroda i njegov položaj u svijetu

Arnold Gehlen

Glavno delo Arnolda Gelena „Čovek“ je centralno delo filozofske antropologije od njegovog objavljivanja 1940. godine.

Svjetlost, 1990.
Hrvatski. Latinica. Tvrde korice.
12,28
Politički liberalizam

Politički liberalizam

John Rawls

Džon Rols, osnivač modernog liberalizma, nudi putokaz za stabilno društvo: „Politički liberalizam“, nastavak klasične „Teorije pravde“, nije samo filozofski traktat, već praktični model za pluralistička društva poput našeg.

Kruzak, 2000.
Hrvatski. Latinica. Broširano.
32,56