U sjeni sutrašnjice: o dijagnozi zla od kojega boluje naše vrijeme

U sjeni sutrašnjice: o dijagnozi zla od kojega boluje naše vrijeme

Johan Huizinga

"Živimo u opsjednutom svijetu - a to znamo. Ni za koga ne bi bilo nešto neočekivano kada bi se jednog dana nenadano razbuktala ta naša ludost u bjesnilo, koje bi, kad bi se stišalo, ostavilo sirote europske ljude tupe i izgubljene; motori bi još i dalje šumjeli, zastave bi još dalje lepršale -ali duha više ne bi bilo.

Svagdje se sumnja u održivost društvenog sistema u kojem živimo, svagdje se javlja neodređen strah od bliže budućnosti, osjećaj propadanja i raspada kulture. Nisu to samo zebnje koje nam nadolaze u besanim noćnim časovima, kada plamen života tiho tinja. To su promišljena očekivanja koja se temelje na opažanju i sudu. Činjenice nas pritiskuju. Jasno vidimo kako su gotovo sve stvari, koje su se nekad pričinjale čvrstim i svetima, postale kolebljivima: istina i čovječnost, razum i pravo. Vidimo državne oblike koji više ne funkcioniraju, proizvodne sisteme koji su u agoniji. Vidimo društvene sile koje povećavaju svoje djelovanje do besmislenosti. Čini se da bučni stroj tog našeg veličajnog vremena počinje zapinjati.

Najednom se nameće protivna teza: nikad nije bilo vremena u kojem bi čovjek bio toliko ozbiljno svjestan zadaće: i na održanju i usavršenju zemaljskog blagostanja i kulture. Nikad prije nije rad bio u takvoj časti. Čovjek nikad nije bio tako spreman djelovati i usuditi se svaki tren žrtvovati svoju odvažnost i svoju vlastitu opstojnost za opće dobro. On nije izgubio nadu.

Nužno je, ako želimo spasiti ovu kulturu i ako ne želimo da ona utone u vjekove barbarstva, nego ako želimo, održavajući najviše vrjednote, koje su njezino nasljedno dobro, pronaći prijelaz u novo i čvrsto stanje, da si suvremenici polože točan račun o tome koliko je već uznapredovalo rasulo koje joj prijeti. Tek od nedavnog vremena postalo je općenitim raspoloženje propasti, koje nam prijeti, i raspadanja kulture, koje neprestano napreduje..."


Johan Huizinga (1872 - 1945), nizozemski povjesničar i kulturolog čija najpoznatija djela uključuju "Jesen srednjeg vijeka" ("Herfsttij der Middeleeuwen", 1919), povijesno-kulturološku studiju života i umjetnosti srednjeg vijeka; "Erazmo" ("Erasmus", 1924) biografiju Erazma Roterdamskog, nizozemskog renesansnog znanstvenika i "Homo ludens - o podrijetlu kulture u igri " ("Homo ludens. Proeve eener bepaling van het spelelement der cultuur", 1938), o elemtima igre u ljudskoj kulturi.

Studirao komparativnu lingvistiku i germanske jezike na Sveučilištu u Leipzigu. Predaje povijest u srednjoj školi u Harlemu a od 1903 -05 antičku povijest na sveučilištu u Amsterdamu. Godine 1905. postaje profesor povijesti u Groningu. Nakon smrti svoje prve supruge seli se u Leiden, gdje postaje profesor opće povijesti na lokalnom sveučilištu.

Od 1916-1932 uređuje časopis "De Gids". Nakon putovanja u Ameriku objavljuje djelo "Amerika Levend en Denkend" (1926). 1938. godine postaje podpredsjednik Međunarodnog odbora za intelektualnu suradnju pri Ligi Naroda. Uzbunjen prijetnjom fašizma i kulturne krize piše svoje znakovito djelo "U sjeni sutrašnjice" ("In de schaduwen van morgen, 1935). Za vrijeme njemačke okupacije sveučilište je zatvoreno a Huizinga 1941. u svom govoru kritizira njemački utjecaj na nizozemsku znanost zbog čega biva uhićen. Pušten je na slobodu 1942., ali mu je povratak u Leiden zabranjen. 1945. godine, svega nekoliko mjeseci prije kraja rata umire u izgnanstvu.

Naslov originala
In de schaduwen van morgen
Prevod
Alexander Buczynski, Zlatko Gašparović
Urednik
Miroslav Bertoša
Dimenzije
21 x 14 cm
Broj strana
246
Izdavač
Dom i svijet, Zagreb, 2006.
 
Latinica. Broširano.
Jezik: Hrvatski.

Nema primeraka u ponudi

Poslednji primerak je nedavno prodat.

 

Zanima Vas i neka druga knjiga? Možete pretražiti našu ponudu pomoću pretrage ili prelistati knjige po kategorijama.

Možda će Vas zanimati i ovi naslovi

Povijest i klasna svijest: Studije o marksističkoj dijalektici

Povijest i klasna svijest: Studije o marksističkoj dijalektici

György Lukács

Knjiga mađarskog filozofa Đerđa Lukača iz 1923. godine, u kojoj autor ističe uticaj filozofa Georga V. F. Hegela na Karla Marksa, analizira koncept „klase“ i pokušava da ponudi filozofsko opravdanje boljševizma.

Naprijed, 1970.
Hrvatski. Latinica. Tvrde korice s omotom.
21,46
Die Technik und die Kehre

Die Technik und die Kehre

Martin Heidegger

Tehnika i zaokret je zbirka eseja objavljena 1954. godine, jedno od Hajdegerovih ključnih dela o problemu tehnike. Hajdeger analizira suštinu tehnike i upozorava da savremena tehnologija nije samo skup sredstava, već ima duboku ontološku dimenziju.

Pfullingen Neske Verlag, 1962.
Nemački. Latinica. Broširano.
14,99
Izdana revolucija

Izdana revolucija

Lav Trocki

„Izdana revolucija“ (1936) je ključno delo Trockog u kojem kritikuje staljinistički režim, tvrdeći da je Oktobarska revolucija izdana zbog birokratskog izobličenja socijalističkih ideala, dok istovremeno poziva na obnovu radničke demokratije i globalnog

Otokar Keršovani, 1973.
Hrvatski. Latinica. Tvrde korice s omotom.
Knjiga se sastoji od dva toma
13,76
Gotski križ

Gotski križ

Žarko Paić

Filozofija kulture. Kulturni sustavi. Teorija kulturnih krugova

Ceres, 1997.
Hrvatski. Latinica. Broširano.
6,24 - 6,99
Kontingencija i smisao istorije

Kontingencija i smisao istorije

Boro Gojković
Veselin Masleša, 1989.
Srpski. Latinica. Tvrde korice.
3,98
Deset dijaloga o povijesti

Deset dijaloga o povijesti

Franjo Petrić

Učenjak europskog ugleda, jedan od najizvornijih i najslobodoumnijih mislilaca svojega doba, antiaristotelovac, novoplatonist, Petrić je bio profesor filozofije u Ferrari i Rimu. Pisao je na latinskom i talijanskom jeziku.

Otokar Keršovani, 1980.
Hrvatski. Latinica. Tvrde korice.
11,65