
Tri sata: Roman međimurskog preokreta 1918.
U radu, prvi put objavljenom 1935. godine, dokumentarni je prikaz događaja vezanih za oslobođenje Međimurja od mađarske vlasti i njegovo pripajanje Kraljevini SHS 1918. godine.
Kroz radnju romana, Vilović detaljno opisuje ključne momente prevrata, pružajući čitaocima uvid u političke i društvene prilike tog vremena. Njegov stil karakteriše realistički pristup, sa akcentom na verodostojnosti i preciznosti u prikazu istorijskih događaja. Autor koristi stvarne istorijske ličnosti i događaje kako bi ojačao autentičnost priče, što romanu daje karakteristike hronike.
Vilovićeva uključenost u politički i društveni život tog doba ogleda se u njegovom književnom stvaralaštvu. Njegova dela se često bave nacionalnim i društvenim temama, sa posebnim osvrtom na sudbine običnih ljudi u turbulentnim vremenima. „Tri sata“ tako predstavlja dragoceno svedočanstvo o jednom od ključnih trenutaka hrvatske istorije, pružajući čitaocima ne samo književno zadovoljstvo već i edukativnu vrednost.
Iako je Vilović bio izuzetno popularan tokom 1920-ih i 1930-ih, njegovo delo je palo u zaborav posle Drugog svetskog rata. Uprkos tome, „Tri sata“ ostaju značajan doprinos hrvatskoj književnosti i istoriji, pružajući dragocen uvid u događaje koji su oblikovali modernu hrvatsku državu.
Jedan primerak je u ponudi
- Poklopac nedostaje
- Tragovi patine