Izabrani spisi
Antikvitet

Izabrani spisi

Ante Starčević

Tko sam sebe smatra za sužnja, taj se nemari čuditi ako ga i drugi takovim scene. Tko nije svoj, taj je svačii, jer od njega nestoji, čiji će biti. Tko se i hotice za sužnja izdaje, taj nema pravo tužiti se, što ide od ruke do ruke - što mienja gospodare.

"Narod hervatski sačuvao si je u svih nevoljah, koje nepravedno terpi od Austrie, još jedno neprocenjivo dobro, a to je: vera u Boga i u svoje desnice. Narod hervatski veruje, bez da mu itko kaže, da je providnost njemu, koji je tristagodišnje sužanjstvo Austrie preživio, njemu, koji se je u duhu keršćansko za druge vazda žertvovao, lepu budućnost odredila; narod hervatski veruje, da tu budućnost, to poslanstvo, ne bude odkaživati Austria, nego Bog i Hrvati!"

"Kad znate da se je toliko narodah, što-no se uvališe u zapad, potaliančuilo, pofrancezilo, pošpanjolčilo; da su toliki narodi primili u svoju cerkvu jezik latinski ili gerčki; u svoj život zakone rimske: što deržite vi do prošlosti naroda Hervatskoga, onoga naroda, koj je Rimljane u svojoj domovini pohrvatio; kod kojega, tako bliza suseda nema ni traga rimskim zakonom ni ustanovam; koj je svoj jezik u cerkvu uveo, koj je kerstjanstvom nadahnuo sav sever sever Europe?"

"Dok stoji souverenstvo naroda, dotle narod može, drugda i mora, zamenjivat prava i koristi, on mora i žertvovat premnogo, za neizgubit još više ili možda sve, za dobit u boljih okolnostih, štogod, sve, ili još više. Nu izgubitjem souverenstva, osebnosti medjunarodne, narod već neima ništa za izgubit, ništa za čuvat. "

"Mila bratjo i prijatelji, mi velimo da tudja vlada nebi mogla i htela taj blagoslov narodu hervatskomu povratiti, dapače mi sudimo, da bi ona tu i po se prekoristnu zadaću za najsvetie deržanstvo priznati mogla; nu na temelju stoletnji pojavah mi vam iskreno izpovedamo, da tudjinac, ako što i priradi, on sam i uživa; da svaka vlada ima sa svojimi potrebami dosta posla; da u vreme, kakovo je naše, gde su dusi tako občinjeni, ni najbolja tudja vlada ne može svim zahtevanjem naroda zadovoljiti; napokon mi vam iskreno izpovedamo, da je pripovedka o sitromaštvu, o slaboći i o malenkosti Hervatske, tudje bilje, razsadjeno po razterganu narodu hervatskom samo zato, da ovaj narod izgubiv pouzdanje u se, tudjincu se time lakše u naručaj baci, pa da bi se ova pripovedka onaj čas kad bi se naši narodi makar kako u zakonarstvu i upravi sdružili, okrenula u sasvim protivnu, hoćemo reći: onda bi se učilo, da bi Hervatska s drugom vladom nesrećnia bila."

"U istinu, bez samostalnosti i neodvisnosti narod nemože biti narodom, osebom; nego je samo puk, množina čeljadi."

Urednik
Blaž Jurišić
Dimenzije
23 x 15 cm
Izdavač
Hrvatski izdavalački bibliografski zavod, Zagreb, 1943.
 
Latinica. Tvrde korice.
Jezik: Hrvatski.

Nema primeraka u ponudi

Poslednji primerak je nedavno prodat.

 

Zanima Vas i neka druga knjiga? Možete pretražiti našu ponudu pomoću pretrage ili prelistati knjige po kategorijama.

Možda će Vas zanimati i ovi naslovi

Hrvatska

Hrvatska

Antun Travirka

Ova knjiga istražuje kulturno i povijesno nasljeđe Hrvatske.

Forum, 2015.
Hrvatski. Latinica. Tvrde korice s omotom.
17,2212,92
Velika seljačka buna godine 1573.

Velika seljačka buna godine 1573.

Antun Jiroušek

Izdanje Male knjižnice seljačke sloge broj 5.

Seljačka sloga, 1941.
Hrvatski. Latinica. Broširano.
4,32
U logorima Manjače i Gline

U logorima Manjače i Gline

Vladimir Štefanac

U logorima Manjača i Glina: svjedočanstva hrvatskih branitelja Ovo je druga knjiga Vladimira Štefanca, a govori o borbama u Kostajnici i zatočeništvu na Manjači.

Consilium, 1996.
Hrvatski. Latinica. Broširano.
9,98
Štrajk glađu

Štrajk glađu

Božo Rudež
Tonimir, 1995.
Hrvatski. Latinica. Broširano.
3,98 - 3,99
Topografično-povijesne crte slobodnog kraljevskog grada Križevca

Topografično-povijesne crte slobodnog kraljevskog grada Križevca

Kvirin Vidačić

Knjiga „Topografsko-istorijske konture slobodnog kraljevskog grada Križevca“ Kvirina Vidačića je reprint iz 1886. godine.

Matica hrvatska, 1993.
Hrvatski. Latinica. Tvrde korice.
17,22
Nasljedne i rodbinske veze hrvatskih vladara i vladara Hrvatske od dolaska na Balkan do današnjeg Hrvatskog sabora

Nasljedne i rodbinske veze hrvatskih vladara i vladara Hrvatske od dolaska na Balkan do današnjeg Hrvatskog sabora

Marko Margaritoni

Margariton, specijalizovan za genealogiju i heraldiku, koristi arhivske izvore, hronike i genealoške tablice za rekonstrukciju naslednih loza, naglašavajući kontinuitet hrvatske državnosti kroz dinastije i unije.

Državni arhiv, 2003.
Hrvatski. Latinica. Broširano.
5,984,19