Izabrani spisi
Antikvitet

Izabrani spisi

Ante Starčević

Tko sam sebe smatra za sužnja, taj se nemari čuditi ako ga i drugi takovim scene. Tko nije svoj, taj je svačii, jer od njega nestoji, čiji će biti. Tko se i hotice za sužnja izdaje, taj nema pravo tužiti se, što ide od ruke do ruke - što mienja gospodare.

"Narod hervatski sačuvao si je u svih nevoljah, koje nepravedno terpi od Austrie, još jedno neprocenjivo dobro, a to je: vera u Boga i u svoje desnice. Narod hervatski veruje, bez da mu itko kaže, da je providnost njemu, koji je tristagodišnje sužanjstvo Austrie preživio, njemu, koji se je u duhu keršćansko za druge vazda žertvovao, lepu budućnost odredila; narod hervatski veruje, da tu budućnost, to poslanstvo, ne bude odkaživati Austria, nego Bog i Hrvati!"

"Kad znate da se je toliko narodah, što-no se uvališe u zapad, potaliančuilo, pofrancezilo, pošpanjolčilo; da su toliki narodi primili u svoju cerkvu jezik latinski ili gerčki; u svoj život zakone rimske: što deržite vi do prošlosti naroda Hervatskoga, onoga naroda, koj je Rimljane u svojoj domovini pohrvatio; kod kojega, tako bliza suseda nema ni traga rimskim zakonom ni ustanovam; koj je svoj jezik u cerkvu uveo, koj je kerstjanstvom nadahnuo sav sever sever Europe?"

"Dok stoji souverenstvo naroda, dotle narod može, drugda i mora, zamenjivat prava i koristi, on mora i žertvovat premnogo, za neizgubit još više ili možda sve, za dobit u boljih okolnostih, štogod, sve, ili još više. Nu izgubitjem souverenstva, osebnosti medjunarodne, narod već neima ništa za izgubit, ništa za čuvat. "

"Mila bratjo i prijatelji, mi velimo da tudja vlada nebi mogla i htela taj blagoslov narodu hervatskomu povratiti, dapače mi sudimo, da bi ona tu i po se prekoristnu zadaću za najsvetie deržanstvo priznati mogla; nu na temelju stoletnji pojavah mi vam iskreno izpovedamo, da tudjinac, ako što i priradi, on sam i uživa; da svaka vlada ima sa svojimi potrebami dosta posla; da u vreme, kakovo je naše, gde su dusi tako občinjeni, ni najbolja tudja vlada ne može svim zahtevanjem naroda zadovoljiti; napokon mi vam iskreno izpovedamo, da je pripovedka o sitromaštvu, o slaboći i o malenkosti Hervatske, tudje bilje, razsadjeno po razterganu narodu hervatskom samo zato, da ovaj narod izgubiv pouzdanje u se, tudjincu se time lakše u naručaj baci, pa da bi se ova pripovedka onaj čas kad bi se naši narodi makar kako u zakonarstvu i upravi sdružili, okrenula u sasvim protivnu, hoćemo reći: onda bi se učilo, da bi Hervatska s drugom vladom nesrećnia bila."

"U istinu, bez samostalnosti i neodvisnosti narod nemože biti narodom, osebom; nego je samo puk, množina čeljadi."

Urednik
Blaž Jurišić
Dimenzije
23 x 15 cm
Nakladnik
Hrvatski izdavalački bibliografski zavod, Zagreb, 1943.
 
Latinica. Tvrde korice.
Jezik: Hrvatski.

Nema primjeraka u ponudi

Poslednji primjerak je nedavno prodan.

 

Zanima Vas i neka druga knjiga? Možete pretražiti našu ponudu pomoću tražilice ili prelistati knjige po kategorijama.

Možda će Vas zanimati i ovi naslovi

Križevački statuti

Križevački statuti

Turistička zajednica grada Križevaca, 1998.
Hrvatski. Latinica. Broširano.
5,98
Jugoslavenski odbor u Londonu - u povodu 50-godišnjice osnivanja

Jugoslavenski odbor u Londonu - u povodu 50-godišnjice osnivanja

Jugoslavenska akademija znanosti i umjetnosti (JAZU), 1966.
Hrvatski. Latinica. Broširano.
15,24
Kapucini u Osijeku : gradivo iz bečkog kapucinskog samostana : 1702.-1919.

Kapucini u Osijeku : gradivo iz bečkog kapucinskog samostana : 1702.-1919.

Stjepan Sršan

Ova knjiga je dragocjen izvor za sve koji se zanimaju za povijest Osijeka i ulogu kapucina u razvoju grada.

Centar Leopold Mandić, 2003.
Hrvatski. Latinica. Broširano.
6,985,24
Gyakorlati Ilir Nyelvtan

Gyakorlati Ilir Nyelvtan

János Mihálovics

Pretisak Praktične ilirske gramatike istaknutoga bajskog preporoditelja Ivana Mihalovića (János Mihálovics) objavljen 1874. u Baji. Riječ je o gramatici hrvatskog jezika pisanoj mađarskim jezikom.

Matica hrvatska, 1916.
Hrvatski. Latinica. Broširano.
11,24 - 12,45
Hrvati koji su stvarali Europu

Hrvati koji su stvarali Europu

Ivan Tanta

U knjizi su sakupljeni kratki životopisi tridesetorice Hrvata koji su svojim djelovanjem u raznim područjima znanosti, umjetnosti i društva dali svoj doprinos europskoj povijesti.

Stari grad, 2003.
Hrvatski. Latinica. Tvrde korice.
6,724,70 - 6,82
Ilustrirana povijest Hrvata

Ilustrirana povijest Hrvata

Josip Adamček, Igor Karaman, Nada Klaić, Nives Majnarić-Pandžić, Dragutin Pavličević, Marija Šmaj...

Ovo je djelo namijenjeno svakom čitaocu koji želi imati sistematičan, kronološki pregled svih značajnih političkih i kulturnih zbivanja u Hrvata, bogato ilustriran foto-dokumentacijom i umjetničkim reprodukcijama u boji.

Stvarnost, 1971.
Hrvatski. Latinica. Tvrde korice s ovitkom.
8,26 - 11,54