Izabrani spisi
Antikvitet

Izabrani spisi

Ante Starčević

Tko sam sebe smatra za sužnja, taj se nemari čuditi ako ga i drugi takovim scene. Tko nije svoj, taj je svačii, jer od njega nestoji, čiji će biti. Tko se i hotice za sužnja izdaje, taj nema pravo tužiti se, što ide od ruke do ruke - što mienja gospodare.

"Narod hervatski sačuvao si je u svih nevoljah, koje nepravedno terpi od Austrie, još jedno neprocenjivo dobro, a to je: vera u Boga i u svoje desnice. Narod hervatski veruje, bez da mu itko kaže, da je providnost njemu, koji je tristagodišnje sužanjstvo Austrie preživio, njemu, koji se je u duhu keršćansko za druge vazda žertvovao, lepu budućnost odredila; narod hervatski veruje, da tu budućnost, to poslanstvo, ne bude odkaživati Austria, nego Bog i Hrvati!"

"Kad znate da se je toliko narodah, što-no se uvališe u zapad, potaliančuilo, pofrancezilo, pošpanjolčilo; da su toliki narodi primili u svoju cerkvu jezik latinski ili gerčki; u svoj život zakone rimske: što deržite vi do prošlosti naroda Hervatskoga, onoga naroda, koj je Rimljane u svojoj domovini pohrvatio; kod kojega, tako bliza suseda nema ni traga rimskim zakonom ni ustanovam; koj je svoj jezik u cerkvu uveo, koj je kerstjanstvom nadahnuo sav sever sever Europe?"

"Dok stoji souverenstvo naroda, dotle narod može, drugda i mora, zamenjivat prava i koristi, on mora i žertvovat premnogo, za neizgubit još više ili možda sve, za dobit u boljih okolnostih, štogod, sve, ili još više. Nu izgubitjem souverenstva, osebnosti medjunarodne, narod već neima ništa za izgubit, ništa za čuvat. "

"Mila bratjo i prijatelji, mi velimo da tudja vlada nebi mogla i htela taj blagoslov narodu hervatskomu povratiti, dapače mi sudimo, da bi ona tu i po se prekoristnu zadaću za najsvetie deržanstvo priznati mogla; nu na temelju stoletnji pojavah mi vam iskreno izpovedamo, da tudjinac, ako što i priradi, on sam i uživa; da svaka vlada ima sa svojimi potrebami dosta posla; da u vreme, kakovo je naše, gde su dusi tako občinjeni, ni najbolja tudja vlada ne može svim zahtevanjem naroda zadovoljiti; napokon mi vam iskreno izpovedamo, da je pripovedka o sitromaštvu, o slaboći i o malenkosti Hervatske, tudje bilje, razsadjeno po razterganu narodu hervatskom samo zato, da ovaj narod izgubiv pouzdanje u se, tudjincu se time lakše u naručaj baci, pa da bi se ova pripovedka onaj čas kad bi se naši narodi makar kako u zakonarstvu i upravi sdružili, okrenula u sasvim protivnu, hoćemo reći: onda bi se učilo, da bi Hervatska s drugom vladom nesrećnia bila."

"U istinu, bez samostalnosti i neodvisnosti narod nemože biti narodom, osebom; nego je samo puk, množina čeljadi."

Urednik
Blaž Jurišić
Dimenzije
23 x 15 cm
Nakladnik
Hrvatski izdavalački bibliografski zavod, Zagreb, 1943.
 
Latinica. Tvrde korice.
Jezik: Hrvatski.

Nema primjeraka u ponudi

Poslednji primjerak je nedavno prodan.

 

Zanima Vas i neka druga knjiga? Možete pretražiti našu ponudu pomoću tražilice ili prelistati knjige po kategorijama.

Možda će Vas zanimati i ovi naslovi

Tri starofrancuske hronike o Zadru u godini 1202.

Tri starofrancuske hronike o Zadru u godini 1202.

Jazu, 1951.
Hrvatski. Latinica. Tvrde korice.
6,98
Zbornik radova Prvog znanstvenog sabora Slavonije i Baranje

Zbornik radova Prvog znanstvenog sabora Slavonije i Baranje

Zbornik radova Prvog znanstvenog sabora Slavonije i Baranje održanog 17-19. svibnja 1970. godine

JAZU, 1970.
Hrvatski. Latinica. Tvrde korice.
23,62
Zapisnici grada Osijeka 1861.-1866.

Zapisnici grada Osijeka 1861.-1866.

Stjepan Sršan

Gradivo za povijest Osijeka i Slavonije

Državni arhiv u Osijeku, 2004.
Hrvatski. Latinica. Broširano.
11,32
U ime države: trilogija - Prodaja

U ime države: trilogija - Prodaja

Matej Šurc, Blaž Zgaga

Ovo je prva knjiga trilogije ˝U ime države˝. Zaslužuje pažnju hrvatskih čitatelja različitih pozadina i ukusa... Ona donosi ˝veliku naraciju˝ o manje znanim stranama ratova i mirova na ovim prostorima. - Slaven Letica

Jesenski i Turk, 2013.
Hrvatski. Latinica. Broširano.
9,996,99
Tumač obćemu austrijskomu gradjanskomu zakoniku I - II

Tumač obćemu austrijskomu gradjanskomu zakoniku I - II

Adolf Rušnov

Opći austrijski građanski zakonik, objavljen 1811., nakon čuvenog francuskog Code Civile-a iz 1804. predstavlja drugu značajnu kodifikaciju građanskog prava u Europi. OGZ-a u Hrvatskoj i Slavoniji uveden je 1852., kada je proglašen carski patent br. 246.

Knjižarnica Lavoslava Hartmana, 1891.
Hrvatski. Latinica. Tvrde korice.
Knjiga se sastoji od dva toma
130,00
Teorijski osnovi slobodne razmjene rada

Teorijski osnovi slobodne razmjene rada

Ivan Mecanović
Konferencija SKH Zajednice općina - Centar za idejno-teorijski rad, 1985.
Hrvatski. Latinica. Broširano.
0,98