Javno mišljenje / Umjetnost i gomila
Retka knjiga
Antikvitet

Javno mišljenje / Umjetnost i gomila

Scipio Sighele

*Javno mnjenje / Umetnost i gomila* je hrvatski prevod dve kraće studije italijanskog sociologa, kriminologa i publiciste Scipija Sigelea (1868–1913), jednog od pionira psihologije gomile i kolektivne psihologije.

Dve studije iz masovne psihologije i kolektivne psihologije: o formiranju javnog mnjenja i o uticaju umetnosti na gomilu. Delo se sastoji iz dva dela:

  • Javno mnjenje — Sigele analizira mehanizme nastanka, širenja i uticaja javnog mnjenja, ulogu štampe, sugestije i emocionalnih faktora u masovnoj psihi.
  • Umetnost i gomila — razmatra kako umetnost (pozorište, književnost, muzika) utiče na kolektiv, kako oblikuje ukus gomile i odnos između elitne umetnosti i masovnog prihvatanja.

Sigele pripada italijanskoj školi kolektivne psihologije (zajedno sa Gistavom Le Bonom i Gabrijelom Tardom). Njegov pristup je pesimističan: gomila (masa) je, prema njemu, iracionalna, lako manipulisana i sklona destruktivnim impulsima. Javno mnjenje nije rezultat racionalne diskusije, već emocionalne zaraze i sugestije. Ova dela su napisana u duhu perioda fin-de-siècle, kada su intelektualci bili zabrinuti zbog uspona masovne demokratije, štampe i političkih pokreta.

U Hrvatskoj i Kraljevini Srba, Hrvata, Hrvata i Slovenaca, knjiga je objavljena u vreme kada su se intelektualci intenzivno bavili problemima masa, propagande, nacionalnog jedinstva i političke psihologije nakon Prvog svetskog rata. Prevod je bio deo šire recepcije evropske sociologije i psihologije u međuratnoj Hrvatskoj.

Stil je esejistički, pristupačan, sa primerima iz savremenog političkog i kulturnog života. Knjiga je relativno tanka i namenjena široj obrazovanoj publici, ne samo stručnjacima. Danas je ovo izdanje bibliografska retkost i predstavlja važan dokument u istoriji društvenih nauka u Hrvatskoj, i svedoči o ranom interesovanju za teme javnog mnjenja, propagande i masovne kulture, koje će postati još aktuelnije u 20. veku.

Naslov originala
L’opinione pubblica / L’arte e la folla
Prevod
Krunoslav Bego
Dimenzije
21 x 15 cm
Broj strana
59
Izdavač
Knjižara A. Čelap, Zagreb, 1920.
 
Latinica. Broširano.
Jezik: Hrvatski.

Jedan primerak je u ponudi

Stanje:Korišćeno, u dobrom stanju (tragovi korišćenja)
Oštećenja / nepogodnosti:
  • Blago oštećenje korica
  • Tragovi patine
Dodato u korpu!
 

Zanima Vas i neka druga knjiga? Možete pretražiti našu ponudu pomoću pretrage ili prelistati knjige po kategorijama.

Možda će Vas zanimati i ovi naslovi

Figure i sjene (O žudnji, nasilju i svetom u dramama Jeana Geneta i Bernard-Mariea Koltesa)

Figure i sjene (O žudnji, nasilju i svetom u dramama Jeana Geneta i Bernard-Mariea Koltesa)

Marija Paprašarovski

Knjiga Marije Paprašarovski Figure and Shadovs bavi se dramama dvojice istaknutih francuskih pisaca Žana Ženea i Bernara-Mari Koltesa.

Disput, 2011.
Hrvatski. Latinica. Broširano.
11,36
40.000 godina moderne umjetnosti

40.000 godina moderne umjetnosti

Jacques A. Mauduit

Istorija umetnosti je istraživanje istorijskog konteksta dela u odnosu na stvaraoce i periode u vizuelnim umetnostima.

Epoha, 1961.
Hrvatski. Latinica. Tvrde korice s omotom.
9,98
Muzeji svijeta - Rijksmuseum – Amsterdam

Muzeji svijeta - Rijksmuseum – Amsterdam

Rijksmuseum je nacionalni muzej Holandije posvećen holandskoj umetnosti i istoriji. Nalazi se u Amsterdamu, na trgu Museumplein, u blizini Van Gogovog muzeja, Stedelijk muzeja i Koncertgebaua.

Mladost, 1975.
Hrvatski. Latinica. Tvrde korice s omotom.
10,74
Kodovi identiteta

Kodovi identiteta

Diskurs Leonide Kovač je eksplicitan i direktan, gotovo fizički. Ispunjava i remeti prostor. Njena teorija imitira rad performativa, aktivna je. To se dešava u jednom trenutku i na jednom mestu izgovora.

Meandar, 2001.
Hrvatski. Latinica. Broširano.
7,74
Pazolini po Pazoliniju: razgovor Đuzepea Kardila i Pjer Paola Pazolinija u Njujorku

Pazolini po Pazoliniju: razgovor Đuzepea Kardila i Pjer Paola Pazolinija u Njujorku

Pier Paolo Pasolini, Giuseppe Cardillo

U jednom od poslednjih intervjua, iz 1969. godine, Đuzepe Kardilo razgovara sa Pjerom Paolom Pazolinijem, režiserom kultnih filmova kao što su Salo ili 120 dana Sodome i Dekameron, piscem, pesnikom i jednim od najznačajnijih intelektualaca Italije 20. vek

Multimedijalni institut, 2023.
Srpski. Latinica. Broširano.
7,54
Muzeji svijeta - Muzej umjetnosti – Sao Paulo

Muzeji svijeta - Muzej umjetnosti – Sao Paulo

Muzej u Sao Paulu poznat je kao najveći i najvažniji muzej zapadne umetnosti u Latinskoj Americi.

Mladost, 1978.
Hrvatski. Latinica. Tvrde korice s omotom.
10,728,58