Povijest 11: Doba prosvjetiteljstva (18. stoljeće)
Doba prosvjetiteljstva naziva se još i doba razuma jer cvate filozofska misao i vjerovanje da je znanje temelj razvitka svakog čovjeka.
Nakon 17. stoljeća koje su obilježile gospodarske krize, vjerski ratovi, kuge i netolerancije, 18. stoljeće počinje opravdavati naziv ''moderno doba'' koje nosi period od otkrića Amerike 1492. i Francuske revolucije 1789. godine. Modernizacija života manifestira se u nagloj industrijalizaciji, razvoju znanosti i tehnologije, mijenja se organizacija rada, ali i tradicionalni društveni profili i privatni odnosi. Neprijeporne naznake modernosti pojavljuju se u jeziku politike i teoretskim raspravama: javljaju se pitanja o demokraciji, ustavnosti, pravima čovjeka i uloge javnog mnijenja. Ipak, posljedice teškog prethodnog stoljeća još se osjećaju. Najviše u sustavu međunarodnih odnosa, u vidu ratova za španjolsku, poljsku i austrijsku baštinu i Sedmogodišnjeg rata u kojem se sukobilo više zemalja i njihovih kolonija. Na europskoj međunarodnoj sceni u ovom se stoljeću javljaju nove sile Rusija i Pruska.
Iz sadržaja:
Rađanje pruske države Poljska kriza Rusija od Ivana III. do Petra Velikog Zastoj u razvoju Osmanskog Carstva Kina od dinastije Ming do dinastije Qing i šogunski Japan Doba razuma: povijesna slika Ratovi za baštinu i nove europske ravnoteže Sedmogodišnji rat Habsburška Monarhija od Marije Terezije do Josipa II. Pruska Fridrika II. Rusija pod vladavinom Katarine II. Poljska između podjele i preporoda Danska i Švedska Reformni despotizam u Portugalu i Španjolskoj Mnoge reforme u Italiji Kriza europske svijesti Prosvjetiteljska misao u prvoj polovini 18. stoljeća Vrhunac prosvjetiteljstva Crkvene strukture i vjerski život Demografska eksplozija Gradovi Poljoprivreda
Dva primerka su u ponudi
