Povijest izbliza: Memoarski zapisi 1945-2005.

Prvi se dio memoara odnosi na pokušaje i tendencije demokratizacije, pluralizacije i liberalizacije jugoslavenskog društva, na žestoke debate i nedoumice državno-partijskih elita o mogućnosti prelaska na tržišne odnose i višestranačke oblike društva i političke vlasti. Drugi se dio odnosi na događaje, okolnosti i protagoniste koji su obilježili stvaranje i priznanje samostalne hrvatske države.

Iz Bilandžićevih se angažiranih i znanstveno-intelektualno distanciranih opservacija i zabilježenih događaja može dobiti posve jasna slika o tome kako je u tim prijelomnim, još ratom obilježenim okolnostima, zamišljana samostalna hrvatska država i razvoj hrvatskog društva. Zahvaljujući svojim znanstvenooistraživačkim preokupacijama, te visokim političkim društvenim funkcijama, Bilandžiću su bile dostupne i najpovjerljivije informacije.

"Završih "Memoarske zapise" u osamdeset i drugoj godini života. Što reći o životu u četiri države? U Kraljevini Jugoslaviji, u ustaškoj NDH, pod vlašću fašističke Italije (1941-1943) i Hitlerovoj Njemačkoj, u Titovoj SFRJ i, sada, u samostalnoj Republici Hrvatskoj, koja će se uskoro naći u Europskoj uniji, u povijesti najvećoj i najsloženijoj multinacionalnoj, multijezičnoj, multireligijskoj i multikulturalnoj zajednici ikad stvorenoj u Europi. S puškom u ruci, kao partizan, sudjelovao sam tri godine u ratu, u njemu četiri puta ranjavan, a dramatično u starosti doživljavao redom ratove u Sloveniji, u Hrvatskoj i u BiH 1991-1995, te, na kraju, i srpsko-albanski rat 1998/1999. U mom dugom životu smjenjivali su se i usponi i padovi, kao i oduševljavanja i razočaravanja, u dramatičnim društvenim prekretnicama".