Bogdan Krizman
Hrvatski povjesničar (Varaždin, 28. VII. 1913 – Zagreb, 5. VII. 1994). God. 1937. diplomirao pravo u Zagrebu, a 1939. međunarodno pravo i diplomatsku povijest na École libre des sciences politiques u Parizu. God. 1952. doktorirao na Pravnom fakultetu u Zagrebu tezom Diplomacija Dubrovačke republike u XVIII. stoljeću. Početkom II. svjetskog rata bio službenik u Ministarstvu vanjskih poslova u Beogradu, a 1941–45. zatočen u Lepoglavi i Grazu. Nakon rata diplomatski predstavnik FNRJ u Beču (1947–49), potom zaposlen u Komitetu za visoke škole (1949), Državnom arhivu (1950–58) i Jadranskom institutu JAZU (1958–70) u Zagrebu. Od 1970. profesor opće povijesti države i prava na Pravnom fakultetu u Zagrebu, redoviti profesor 1976–83. Kraće vrijeme predavao diplomatsku povijest na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu, te na poslijediplomskom studiju Pravnoga fakulteta u Zagrebu i Istorijskom fakultetu u Beogradu. U svojim prvim radovima istraživao je povijest diplomacije Dubrovačke Republike (Diplomati i konzuli u starom Dubrovniku, 1957). U kasnijim se radovima bavio ponajviše I. svjetskim ratom te sudbinama budućih jugoslavenskih zemalja uoči i nakon raspada Austro-Ugarske Monarhije (Raspad Austro-Ugarske i stvaranje jugoslavenske države, 1977; Hrvatska u prvom svjetskom ratu: hrvatsko-srpski politički odnosi, 1989), vanjskom politikom Jugoslavije u međuratnom razdoblju i za II. svjetskog rata (Vanjska politika jugoslavenske države 1918–1941, 1975; Jugoslavenske vlade u izbjeglištvu, 1981), te ustaškim pokretom i Nezavisnom Državom Hrvatskom (Ante Pavelić i ustaše, 1978; NDH između Hitlera i Mussolinija, 1983; Ustaše i Treći Reich, I–II, 1983; Pavelić u bjekstvu, 1986). Znatan dio svoje djelatnosti posvetio je objavljivanju izvornog materijala (Zapisnici sa sednica delegacije Kraljevine SHS na mirovnoj konferenciji u Parizu 1919–1920, 1960; Građa o stvaranju jugoslovenske države (1. I – 20. XII 1918), I–II, 1964; Korespondencija Stjepana Radića, I–II, 1972–73). Njegovi radovi, u kojima je davao prednost iscrpnom iznošenju sadržaja izvora nad povijesnom interpretacijom, značajan su doprinos hrvatskoj političkoj i diplomatskoj povijesti XX. st.
Naslovi u ponudi
Jugoslavenske vlade u izbjeglištvu 1941-1943
Dvotomno djelo koje dokumentira djelovanje jugoslavenskih izbjegličkih vlada tijekom Drugog svjetskog rata. Studija predstavlja značajan doprinos proučavanju povijesti političkih procesa tijekom Drugog svjetskog rata.
Korespondencija Stjepana Radića
Građa za ove dvije knjige je korespondencija Stjepan Radića sakupljena iz više izvora, javnih i privatnih.