Robert A. Heinlein

Robert Anson Hajnlajn (Robert Anson Heinlein; Batler, Misuri, 7. jul 1907. – Karmel, Kalifornija, 8. maj 1988.) američki je književnik, jedan od najuticajnijih autora naučne fantastike dvadesetog veka. Uz Isaka Asimova i Artura C. Klarka pripada čuvenoj „velikoj trojici“ žanra. Završio je američku Pomorsku akademiju i služio kao mornarički oficir, ali je zbog bolesti morao da napusti službu.
Književnu karijeru započeo je pripovetkom Life-Line (1939), objavljenom u časopisu Astounding Science Fiction. Razvio je ciklus Future History, u kojem povezane priče i romani prate tehnološke, političke i društvene promene kroz zamišljenu budućnost čovečanstva. Njegovi svetovi dobijaju uverljivost zahvaljujući tehničkim pojedinostima i prikazu svakodnevnog života.
Važan deo ranijeg opusa čine romani za mlade, poput Rocket Ship Galileo (1947), Red Planet (1949), Farmer in the Sky (1950) i Have Space Suit—Will Travel (1958). Pustolovinu povezuje s učenjem, samostalnošću i preuzimanjem odgovornosti.
Četiri romana donela su mu nagradu Hugo: Double Star (1956), Starship Troopers (1959), Stranger in a Strange Land (1961) i The Moon Is a Harsh Mistress (1966). U njima istražuje identitet, građansku dužnost, religiju, društvene običaje i pobunu protiv političke vlasti. Posebno je uticajan Stranger in a Strange Land, čiji ljudski junak odrastao na Marsu otkriva neobičnost zemaljskih vrednosti.
Kasniji romani, među kojima je Time Enough for Love (1973), proširuju teme dugovečnosti, seksualnosti i alternativnih oblika zajednice. Godine 1974. proglašen je prvim velikim majstorom američkog udruženja pisaca naučne fantastike.
Sloboda pojedinca, samostalnost i obaveze prema društvu stalne su napetosti njegovog opusa. Političke i društvene zamisli u njegovim knjigama izazivale su rasprave, dok su pripovedačka energija i širina ideja trajno oblikovale razvoj žanra.
Naslovi u ponudi
Futura - Znanstvena fantastika & fantasy #20/1994
Časopis Futura je bio hrvatski časopis za spekulativnu fantastiku, prvenstveno za naučnofantastičnu književnost. Prvi broj Future izašao je u oktobru 1992. godine.
Metusalemova deca
Kada javnost otkrije dugovečnost porodica Hauard, zavist prerasta u progon. Lazarus Long predvodi bekstvo sa Zemlje, a potraga za sigurnim svetom otvara pitanja slobode, pripadnosti i cene dugog života.
Sirius #27: Biblioteka znanstvene fantastike
Sirius je bio hrvatski naučnofantastični časopis. Osnivanje je predložio Damir Mikuličić 1976. U Sirijusu su objavljeni radovi domaćih autora, kao i prevodi stranih SF autora. Izlazio je od 1976. do 1989. godine.
Sirius #29: Biblioteka znanstvene fantastike
Sirius je bio hrvatski časopis za znanstvenu fantastiku. Osnivanje je predložio Damir Mikuličić 1976. U Siriusu su objavljeni radovi domaćih autora, kao i prijevodi inozemnih autora SF-a. Izlazio je od 1976. do 1989. godine.
Sirius #60: Biblioteka znanstvene fantastike
Sirius je bio hrvatski časopis za znanstvenu fantastiku. Osnivanje je predložio Damir Mikuličić 1976. U Siriusu su objavljeni radovi domaćih autora, kao i prijevodi inozemnih autora SF-a. Izlazio je od 1976. do 1989. godine.




