Putopisi

Od Pola do Malnara: Putnici i istraživači u hrvatskoj kulturi od 13. do 20. stoljeća

Knjiga zagrebačkog putopisca i profesora Juraja Bubala svojevrsna je enciklopedija hrvatskih putnika i istraživača. Jedinstvena u hrvatskoj publicistici, popularizira kulturu istraživanja i podsjeća da su Hrvati stoljećima bili dio globalnih otkrića.

Otok Brač

Autokarta / Turističe informacije

Padma

Tibor Sekelj bio je istraživač, pisac i poliglot koji je proputovao svijet promičući humanizam, međukulturno razumijevanje i esperanto, ostavivši bogato naslijeđe putopisne i filozofske literature.

Penjačevi zapisi - put do najviših vrhova svijeta

Penjačevi zapisi – put do najviših vrhova svijeta, šesta knjiga Stipe Božića, predstavlja autorovu autobiografiju isprepletenu s opisima penjačkih avantura i putopisnih dojmova. Knjiga je autentičan prikaz iznimnog života, ispričan vještim perom.

Pesme, putopisi, eseji

Crnjanski koji piše pesme u uniformi ratnika, još uvek je gnevan borac što pljuje na zastave i psuje pod vešalima. Otrovni podanik kolone literata koji su, prezrevši rat, omrznuli život. Buntovnik će ubrzo pronaći svog dvojnika - mirnog čoveka sa Sumatre.

Peta strana svijeta

Jasen Boko kroz putopis i osobnu ispovijest opisuje Južnu Ameriku – kontinent kontrasta, strasti i nemira. Spajajući povijest, kulturu i osobna promišljanja, traži što znači biti „kod kuće“ u svijetu.

Pisma iz progonstva / Zimske beleške o letnjim utiscima / Krotka

Fjodor Dostojevski, jedan od najvećih pisaca i vizionara u povijesti, predstavljen je u ovom izdanju izborom iz prepiske (Pisma iz progonstva), prikazom prvog svog putovanja po Europi (Zimske beleške o letnjim utiscima) i čuvenom novelom Krotka.

Pjesme - Putopisi - Ljubica

Planine Hrvatske

Autor knji­ge je dr. Želj­ko Po­ljak, li­ječ­nik, sveu­či­li­šni pro­fe­sor, pisac djela o pla­ni­nar­stvu, čo­vjek koji je prvi is­tak­nuo hr­vat­sku za­sta­vu na Hi­ma­la­ji.

Pogled u Bosnu ili kratak put u onu Krajinu: učinjen 1839-40. po Jednom Domorodcu

Pretisak originala iz 1842. godine. Mažuranić je na pučki način, bez ikakvih pobuda sa strane ili literarnih utjecaja, kao dobar poznavalac narodnog stvaralaštva, napisao djelo koje se čita i kao pustolovina i kao realistički prikaz doživljenoga i viđenog