Erich Fromm
Erich Fromm (Frankfurt na Majni, 23. ožujka 1900. – Muralto, Švicarska, 18. ožujka 1980.) bio je njemačko-američki psihoanalitičar, socijalni psiholog, filozof i jedan od najvažnijih predstavnika humanističke psihoanalize. Njegovo djelo povezuje psihologiju, filozofiju, sociologiju i etiku, a u središtu njegova zanimanja nalaze se čovjekova sloboda, ljubav, otuđenje i odnos pojedinca prema društvu.
Odrastao je u židovskoj obitelji, studirao sociologiju u Heidelbergu, gdje je doktorirao 1922., te se potom obrazovao u psihoanalizi. Bio je povezan s Frankfurtskom školom i Institutom za društvena istraživanja, čijem je razvoju pridonio povezivanjem Freudove psihoanalize s Marxovom društvenom kritikom. Nakon dolaska nacista na vlast emigrirao je u Sjedinjene Američke Države, a poslije je djelovao i u Meksiku.
Međunarodnu afirmaciju stekao je knjigom Bijeg od slobode (1941.), u kojoj istražuje zašto se moderni čovjek, suočen s nesigurnošću i odgovornošću, može odreći slobode u korist autoritarnih sustava. U djelu Čovjek za sebe razvija temelje humanističke etike, dok u knjizi Zdravo društvo analizira psihološke posljedice kapitalizma, konformizma i otuđenja.
Njegovo najpoznatije djelo, Umijeće ljubavi (1956.), ljubav prikazuje kao aktivnu sposobnost koja zahtijeva znanje, disciplinu, odgovornost i brigu, a ne samo kao osjećaj. U knjizi Imati ili biti? (1976.) suprotstavlja dva temeljna načina ljudskog postojanja: posjedovanje i autentično življenje.
Među važnijim djelima nalaze se i Psihoanaliza i religija, Zaboravljeni jezik, Marxovo shvaćanje čovjeka, Anatomija ljudske destruktivnosti, Umijeće ljubavi i Revolucija nade.
Fromm je kritizirao potrošačko društvo, autoritarnost, nacionalizam i dehumanizaciju, zagovarajući društvo utemeljeno na solidarnosti, kreativnosti i ljudskom dostojanstvu. Njegova pristupačna, ali filozofski utemeljena djela ostavila su trajan utjecaj na psihologiju, društvenu teoriju i suvremena promišljanja ljubavi, slobode i smisla ljudskog života.
Naslovi u ponudi
Revolucija nade: Za humanizaciju tehnike
Humanistička studija Ericha Fromma. Autor analizira opasnosti mehaniziranog društva te nudi viziju humanizacije tehnologije, povratak nadu, aktivni otpor otuđenju i vjeru u čovjekov potencijal.
S onu stranu okova iluzije: Moj susret s Marxom i Freudom
U autobiografsko-filozofskom delu „Izvan lanaca iluzije” Erih From prikazuje sopstveni intelektualni razvoj kroz susret sa idejama Karla Marksa i Sigmunda Frojda.
S onu stranu okova iluzije: Moj susret s Marxom i Freudom
From sintetiše ideje Marksa i Frojda, pokazujući da oba mislioca dele revolucionarnu viziju ljudskog oslobođenja od društvenih iluzija i nesvesnih ograničenja.
Umijeće ljubavi
Kultno delo Eriha Froma. Autor ne posmatra ljubav kao puku emociju, već kao veštinu i umetnost koja zahteva znanje, trud, zrelost, samodisciplinu i stalni rad na sopstvenom ličnom razvoju.
Umijeće ljubavi
U knjizi *Umeće ljubavi*, Erih From istražuje ljubav kao veštinu koja zahteva znanje, trud i odgovornost. On pravi razliku između različitih oblika ljubavi i ističe zrelost, poštovanje i prevazilaženje usamljenosti.
Veličina i granice Freudove misli
In „Die Größe und die Grenzen des Freudschen Denkens“ analysiert Erich Fromm Freuds Beitrag zum Verständnis des Menschen und legt kritisch die Grenzen seiner Theorie dar, insbesondere ihre biologischen und autoritären Aspekte.
Veličina i granice Freudove misli
Fromm setzt sich kritisch mit dem Vermächtnis Freuds auseinander: Er würdigt dessen revolutionäre Methode zur Aufdeckung des Unbewussten, stellt jedoch zugleich dessen mechanistisches, patriarchales und pessimistisches Menschenbild infrage.
Zdravo društvo
Erich Fromm untersucht, was eine Gesellschaft psychisch gesund und was sie krank macht. Das Buch stellt den Höhepunkt von Fromms Sozial- und Politikphilosophie dar, in der er einen sogenannten humanen, demokratischen Sozialismus befürwortet.
Zdravo društvo
U knjizi Zdravo društvo Fromm je pokušao pokazati da život u demokraciji XX. stoljeća predstavlja drugu vrstu bijega od slobode. Analiza baš tog bijega, u kojoj je otuđenje centralni pojam, čini veliki dio ove knjige.