Dževad Karahasan

Bošnjački književnik i teatrolog (Duvno, danas Tomislavgrad, 25. I. 1953 – Graz, Austrija, 19. V. 2023). Diplomirao na Filozofskome fakultetu u Sarajevu 1976., doktorirao 1986. na Filozofskome fakultetu u Zagrebu tezom o dramaturškim modelima u glembajevskom ciklusu M. Krleže. Radio je kao dramaturg, profesor na Akademiji scenskih umjetnosti i na Filozofskome fakultetu u Sarajevu, u drugoj polovici 1990-ih predavao na Sveučilištu u Göttingenu. Objavio je zbirke pripovijedaka Kraljevske legende (1980), Kuća za umorne (1993) i Izvještaji iz tamnog vilajeta (2007), romane Istočni diwan (1989), Šahrijarov prsten (1994), Sara i Serafina (1999), obilježene isprepletanjem pripovjednoga i esejističkoga diskursa, s tematikom razumijevanja tradicije i kulture, bosanskohercegovačke prošlosti i sadašnjosti, drame Kralju ipak ne sviđa se gluma (1986) i Misionari (1989), knjige o teoriji drame Kazalište i kritika (1980) i Model u dramaturgiji (1988), esejističke knjige O jeziku i strahu (1987), Dnevnik selidbe (1993), Dosadna razmatranja (1997), Knjiga vrtova (2002), Dnevnik melankolije (2004) i dr. Što pepeo priča (2015) romaneskna je trilogija (Sjeme smrti, Utjeha noćnog neba i Miris straha) posvećena Omaru Hajjamu.

Citiranje: Karahasan, Dževad. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2021. Pristupljeno 9. 11. 2023.


Titel im Angebot

Sara i Serafina

Sara i Serafina

Dževad Karahasan

Roman Sara i Serafina preveden je do sada na nemački švedski španski i slovenački jezik a književna redakcija čuvenog Zidojče cajtunga ga je uvrstila među 50 najboljih savremenih svetskih romana.

Durieux, 1999.
Kroatisch. Latein Schrift. Taschenbuch.
6,36
Sjeme smrti

Sjeme smrti

Dževad Karahasan

Prva knjiga višesveščanog romana o Omaru Hajjamu, velikom perzijskom matematičaru, astronomu i pjesniku iz 12.st.

Profil Knjiga, 2012.
Kroatisch. Latein Schrift. Taschenbuch.
9,46 - 9,58