Teorija umetnosti
Pazolini po Pazoliniju: razgovor Đuzepea Kardila i Pjer Paola Pazolinija u Njujorku
In einem der letzten Interviews aus dem Jahr 1969 spricht Giuseppe Cardillo mit Pier Paolo Pasolini, Regisseur von Kultfilmen wie Salo oder 120 Tage Sodom und Decameron, Schriftsteller, Dichter und einer der bedeutendsten Intellektuellen Italiens im 20. J
Pitanje filmske kritike
Pitanje filmske kritike je izuzetna koncentracija nekih od najvećih srpskih filmskih kritičarskih imena a mnogi od ovdje objavljenih tekstova antologijski su trenuci u razvoju srpske misli o filmu.
Poglavlje o arhitekturi
Esej je objavljen kao sastavni dio prvog izdanja Lukacseva najvažnijeg estetičkog spisa, Osobenost estetskog iz 1963. godine.
Pop Art
U ovoj knjizi, Lusi Lipard ispituje prethodnike pop arta i sličnih stilova. U drugom poglavlju govori o pop artu u Njujorku.
Porijeklo perspektive
Autor se bavi propitivanjem perspektive. Iz uobičajenog posmatranja perspektive kao optičkog i simboličkog problema, ona ulazi u širu interdisciplinarnu intelektualnu strukturu tipičnu za savremeni pristup kulturnim problemima.
Povijest glazbe: S primjerima u notama, reprodukcijama rukopisa i slikama
Temeljno delo hrvatske muzikologije koje sistematski prikazuje istorijski razvoj muzike, njenih stilova, oblika i najznačajnijih kompozitora u kontekstu evropske kulturne istorije.
Povijest umjetnosti II: Srednjovjekovna umjetnost
Jedno od najznačajnijih dela iz oblasti istorije umetnosti. Kroz ovo delo, For je dao jedinstven i lični pogled na razvoj umetničkog stvaralaštva. 73 p. sa daskama, A-H presavijeni str. sa sinoptičkim tabelama.
Povijest umjetnosti IV: Moderna umjetnost
Jedno od najznačajnijih dela iz oblasti istorije umetnosti. Kroz ovo delo, For je dao jedinstven i lični pogled na razvoj umetničkog stvaralaštva. 134 p. sa daskama, A-F presavijeni str. sa sinoptičkim tabelama.
Povijest umjetnosti V: Duh oblika
Jedno od najznačajnijih dela iz oblasti istorije umetnosti. Kroz ovo delo, For je dao jedinstven i lični pogled na razvoj umetničkog stvaralaštva, povezujući ga sa društvenim, istorijskim i filozofskim okolnostima.










