Dosada

Dosada

Alberto Moravia

Dino, bogati rimski slikar, pati od duboke egzistencijalne dosade - nemogućnosti da oseti stvarnost. Napušta majčinu vilu, seli se u atelje i ulazi u opsesivnu vezu sa mladom Sesilijom, što mu donosi ljubomoru i krizu.

Dosada je jedan od najintimnijih i najfilozofskijih romana Alberta Moravije, objavljen 1960. godine, u kome se egzistencijalna tema otuđenja i nemogućnosti autentičnog odnosa sa stvarnošću istražuje kroz lik Dina, 35-godišnjeg slikara iz bogate rimske porodice. Roman je strukturiran kao monolog – Dino retrospektivno priča svoju priču, objašnjavajući šta za njega znači „dosada“.

Dino živi sa majkom u luksuznoj vili na Apijskom putu, ali oseća duboku prazninu: stvari i ljudi mu deluju nestvarno, „avviziti“ (uvenuli), poput cveta koji u trenutku uvene. Dosada nije obična dosada, već metafizičko stanje – nedostatak odnosa sa svetom, neuspeh da se „poseduje“ stvarnost. Slika, ali ne može da stvori ništa vredno; umesto toga, uništava platna. Da bi pobegao, napušta majku (koja simbolizuje buržoaski svet vrednosti i materijalizma) i seli se u trošni atelje u Via Marguta.

Tamo upoznaje Česiliju, mladu, jednostavnu, erotski privlačnu devojku – bivšu ljubavnicu komšije slikara Balestrijerija. Počinje strastvena, ali mehanička veza: Dino je koristi kao modela i ljubavnika, plaća joj, pokušava da je „poseduje“ kako bi probio njegovu dosadu. Ali Česilija ostaje nedokučiva – spontana, pragmatična, neopterećena intelektualnim teretima. Kada počne da kasni na sastanke i prizna da se viđa sa drugim muškarcem (jadnim Lučanijem), Dino tone u ljubomoru i opsesiju. Umesto da ga oslobodi, ova nemogućnost posedovanja ga još više vezuje za nju – njegova dosada se pretvara u patološku strast.

Vrhunac dolazi kada Česilija traži novac da ide na odmor sa drugim, a Dino, u očaju, namerno udara kolima u drvo. Blizina smrti ga menja: u bolnici shvata da je dosada bila iluzija, da stvarnost postoji nezavisno od njegovog „posedovanja“. Epilog pokazuje pomirenje – Dino prihvata nesavršenost života i čeka Česilijin povratak bez iluzija.

Ovde Moravija analizira egzistencijalnu krizu buržoazije: dosadu kao posledicu privilegija, nemogućnost autentičnosti, seks kao bekstvo i zamku, opsesiju posedovanjem (novca, tela, stvarnosti). Roman je kritika materijalizma i intelektualnog otuđenja, pod uticajem Sartrovog i Kamijevog apsurdizma. Stil je suv, introspektivan, sa dugim filozofskim pasažima o prirodi dosade (metafore poput prekratkog ćebeta ili nestanka struje). Adaptirano u film Prazno platno (1963) sa Bet Dejvis i Horstom Buholcom. Dosada je kulminacija Moravijeve trilogije o otuđenju (zajedno sa Ravnodušni ljudi i Život unutra) i ostaje snažan portret modernog čoveka zarobljenog u sopstvenoj praznini.

Naslov izvornika
La noia
Prijevod
Berislav Lukić
Dimenzije
20 x 13 cm
Broj strana
303
Nakladnik
Otokar Keršovani, Rijeka, 1966.
 
Latinica. Tvrde korice.
Jezik: Hrvatski.

Nema primjeraka u ponudi

Poslednji primjerak je nedavno prodan.

 

Zanima Vas i neka druga knjiga? Možete pretražiti našu ponudu pomoću tražilice ili prelistati knjige po kategorijama.

Možda će Vas zanimati i ovi naslovi

Čovek koji gleda

Čovek koji gleda

Alberto Moravia
Minerva, 1988.
Srpski. Latinica. Tvrde korice s ovitkom.
6,635,30
Automat

Automat

Alberto Moravia
Otokar Keršovani, 1966.
Hrvatski. Latinica. Tvrde korice.
3,99
Pažnja

Pažnja

Alberto Moravia
Otokar Keršovani, 1966.
Hrvatski. Latinica. Tvrde korice.
3,99
Svetlosti Rima

Svetlosti Rima

Alberto Moravia

Kroz ove priče, Moravija istražuje teme društvene nejednakosti, borbe za opstanak i ljudske krhkosti, prikazujući ih mešavinom humora, ironije i realističnog zapažanja.

Svjetlost, 1965.
Srpski. Latinica. Broširano.
3,82 - 3,92
Predvojeni vikont

Predvojeni vikont

Italo Calvino

Predvojeni vikont je roman Itala Kalvina objavljen 1952. To je prvi deo trilogije Naši preci, koji uključuje i kratke romane Baron na drveću iz 1957. i Nepostojeći vitez iz 1959. godine.

Nolit, 1965.
Srpski. Latinica. Tvrde korice s ovitkom.
6,32
Dekameron

Dekameron

Giovanni Boccaccio

U Dekameronu, deset mladih ljudi koji beže od kuge pričaju priče o ljubavi, sudbini i domišljatosti. Adaptirana verzija Ljerke Car Matutinović donosi odabrane novele, prilagođene školi, sa akcentom na humor, moral i renesansni duh.

Mozaik knjiga, 2002.
Hrvatski. Latinica. Tvrde korice.
5,76