Stefan Zweig

Stefan Zweig (Beč, 28. studenoga 1881. – Petrópolis, Brazil, 22. veljače 1942.) bio je austrijski književnik, esejist, dramatičar, biograf i prevoditelj, jedan od najčitanijih europskih autora prve polovice 20. stoljeća. Rođen je u imućnoj židovskoj obitelji u Beču, gdje je odrastao u kulturnom ozračju kasne Austro-Ugarske Monarhije. Studirao je filozofiju na Sveučilištu u Beču i doktorirao 1904. godine.

Književnu karijeru započeo je poezijom, prijevodima i novinskim tekstovima, ali se ubrzo afirmirao kao majstor novele i psihološke proze. Zweiga su posebno zanimali prijelomni trenuci ljudske sudbine, snažne strasti, opsesije i unutarnji sukobi. Njegov stil odlikuju elegantno pripovijedanje, psihološka pronicljivost i sposobnost stvaranja napetosti.

Među njegovim najpoznatijim proznim djelima nalaze se Pismo nepoznate žene, Dvadeset četiri sata iz života jedne žene, Strah, Amok i Šahovska novela, njegovo posljednje i jedno od najpoznatijih djela. Roman Nestrpljenje srca iz 1939. smatra se njegovim najznačajnijim opsežnijim proznim ostvarenjem.

Zweig je bio i iznimno uspješan biograf i povijesni esejist. Pisao je o Mariji Antoaneti, Mariji Stuart, Erazmu Roterdamskom, Magellanu, Balzacu i drugim povijesnim ličnostima. U djelu Zvjezdani trenuci čovječanstva prikazao je povijesne trenutke u kojima su odluke pojedinaca presudno utjecale na tijek događaja.

Kao uvjereni europski humanist i pacifist, Zweig je uspon nacizma i raspad kulturnog svijeta stare Europe doživio kao osobnu tragediju. Nakon Hitlerova dolaska na vlast njegove su knjige zabranjivane i spaljivane. Napustio je Austriju te živio u Engleskoj, Sjedinjenim Državama i naposljetku Brazilu.

Njegova autobiografska knjiga Jučerašnji svijet: sjećanja jednog Europljanina, objavljena posmrtno, predstavlja dojmljivo svjedočanstvo o Beču, Austro-Ugarskoj, europskoj kulturi i katastrofama dvaju svjetskih ratova. Zweig je 1942. u brazilskom Petrópolisu zajedno sa suprugom Lotte počinio samoubojstvo. Njegova djela ostaju trajno svjedočanstvo o humanizmu, psihologiji pojedinca i izgubljenom svijetu srednjoeuropske kulture.