Stvoritelj u lošem društvu

Stvoritelj u lošem društvu

Darko Orešković

Glavna tema romana Stvoritelj u lošem društvu je otuđenost u suvremenom društvu.

Snažna je to i duhovita kritika i naše sredine. Mjesta i likovi su gotovo prepoznatljivi. I dok su otuđenja iz doba Kafke, Orwella, Sartrea ili Camusa mračna i depresivna, otuđenje u ovom romanu je naizgled poput zavodljive igre. Dovoljno je uključiti ekran kompjutora i zaroniti u virtualni svijet. Istog trenutka umrežen si s čitavim svijetom. Otvaraš stranice s internetskim sadržajem, dopisuješ se s ljudima s najudaljenijih zamislivih mjesta našeg planeta, igraš raznorazne video igre, skakućeš s teme na temu, letiš poput pčele s cvijeta na cvijet. Ali, isključivanjem ekrana ta čarolija i uzbuđenost virtualnog druženja odjednom nestane i ti se pretvoriš u većeg samotnjaka od bilo kojeg Kafkinog lika. A da se to ne dogodi, samo ponovno uključiš ekran kompjutora.

Tako je i s glavnim junakom romana, mladim čovjekom, koji živi uobičajenim i očekivanim životom pripadnika srednje građanske klase, pomalo suhoparno i bez pretjeranih emocija. Škola, diploma, posao, obitelj. Ali uz tu uobičajenu kolotečinu, odlazeći u svijet interneta rađa se i njegov alter ego koji je sve samo ne život visokopozicioniranog službenika u kolotečini života. Gotovo bi se moglo reći da se radi o dva junaka koji žive u odvojenim svjetovima, stvarnom i virtualnom.

Radnja u virtualnom svijetu odvija se poput stripa, a galerija likova nalikuje na junake iz Alana Forda s puno humora, pa i crnog, s puno ironije, pa i autoironije, tako da otuđenost postaje gotovo nevidljiva, a lutanje internetom pretvara se u uzbudljivu avanturu. Kako glavni junak sve češće bježi od relevantnih tema u virtualni svijet, u njemu raste pritisak kao što se povećava pritisak i u Papinovom loncu. Tlak u loncu sve više raste i čini se da je na kraju eksplozija neminovna. Hoće li do eksplozije doći u životu glavnog junaka ili neće, to će čitatelj doznati u ovom romanu. Našeg junaka u stvarnom životu pokreće gotovo sterilna rutina. Svakodnevni odlasci na posao, posjet roditeljima četvrtkom, priče djetetu prije spavanja i pohađanje razno raznih dječjih aktivnosti. Odnos prema supruzi je također površan. Taj prilično sumorni život junaka, prikazan je s puno humora u odnosima glavnog junaka sa svim članovima njegove obitelji.

Kako su virtualni i stvarni svijet dva sasvim različita svijeta, tako je i glavni junak potpuno drugačija osoba u virtualnom svijetu za razliku od osobe u stvarnom svijetu. Koja od tih osoba je stvarna, možda je pitanje koje bi svaki čitatelj trebao postaviti sebi, nakon što završi svoju višesatnu plovidbu stranicama interneta.

Editor
Zorka Jekić
Dimensions
21.5 x 15.5 cm
Pages
151
Publisher
Biakova d. o. o., Zagreb, 2024.
 
Distribution: 200 copies
 
Latin alphabet. Hardcover.
Language: Croatian.
ISBN
978-9-53837-562-0

One copy is available

Condition:Used, excellent condition
 

Are you interested in another book? You can search the offer using our search engine or browse books by category.

You may also be interested in these titles

Sovin huk

Sovin huk

Patricia Highsmith

Bilo mu je odviše neugodno i pomisliti na sramotu što bi je doživio kad bi ga uhvatili kao voajera. Voajeri obično promatraju žene kako se svlače... Ono što je on osjećao, što ga je mučilo, bilo je poput grozne žeđi koju mora utažiti.

Znanje, 1982.
Croatian. Latin alphabet. Hardcover with dust jacket.
5.34
Ništa nas ne smije iznenaditi

Ništa nas ne smije iznenaditi

Ante Tomić

Ova duhovita proza iz JNA, s nizom likova kojima ćemo se grohotom smijati, plastično ocrtava sirovost, ali i male gušte koje su sposobniji vojnici mogli proživjeti u najdosadnijih godinu dana u životu.

Fraktura, 2003.
Croatian. Latin alphabet. Paperback.
7.98
Maigret u baru "Picratt"

Maigret u baru "Picratt"

George Simenon

Pripita kabaretska plesačica iz noćnog lokala Picratt ušla je u komesarijat i uzbuđeno saopćila da je čula u baru kako se, za susjednim stolom, dvojica muškaraca dogovaraju da ubiju neku groficu, neku nepoznatu groficu.

Matica hrvatska, 1966.
Croatian. Latin alphabet. Paperback.
2.98
Pečenjarnica / Bogovi žeđaju

Pečenjarnica / Bogovi žeđaju

Anatole France

Anatole France, francuski književnik, dobio je Nobelovu nagradu za književnost 1921.g.

Sveučilišna naklada Liber (SNL), 1977.
Croatian. Latin alphabet. Hardcover with dust jacket.
3.98
Jarčeva pjesma

Jarčeva pjesma

Konstantin Vaginov

Riječ je o Peterburgu početkom 20-ih godina prošlog stoljeća, vremenu kada kultura i svakodnevni život još uvijek pokazuju nekakvo “normalno” stanje.

Hrvatsko filološko društvo, 2017.
Croatian. Latin alphabet. Hardcover with dust jacket.
10.72