Seljačka buna

Seljačka buna jedno je od najznačajnijih i najsnažnijih djela Augusta Šenoe, njegov najpoznatiji povijesni roman koji i danas slovi za vrhunac hrvatske povijesne proze. Objavljen u dva sveska (knjiga 7 i 8 Sabranih djela), ovaj epski roman oživljava dramatične događaje seljačke ustanke 1573. godine na području Susedgrada i Stubice.

Šenoa majstorski prikazuje socijalne i nacionalne sukobe 16. stoljeća: teški život kmetova pod okrutnim feudalnim gospodarima (posebice Franom Tahijem), njihovu očajničku pobunu i vođenje ustanka od strane Matije Gupca, Ivana Gregorića i drugih junaka. Roman donosi široku fresku društva – od plemićkih dvoraca i crkvenih krugova do seljačkih koliba – ispunjenu napetim bitkama, ljudskim sudbinama, ljubavnim zapletima, izdajama i herojstvom. Posebno se ističe Gubec kao plemenit, pravedan i tragičan vođa, simbol borbe za pravdu i dostojanstvo običnog čovjeka.

Ovo izdanje dio je popularne i likovno atraktivne edicije Sabranih djela Augusta Šenoe koju je objavila Naklada knjižare Preporod u Zagrebu 1942.–1943. godine. Oba sveska opremljena su dinamičnim i ekspresivnim crtežima Andrije Maurovića, koji savršeno dočaravaju dramatičnu atmosferu bune, bitaka i povijesnog doba, čineći ovo izdanje pravim vizualnim i kolekcionarskim užitkom.

Svojom snagom, aktualnošću teme socijalne nepravde i iznimnom pripovjedačkom vještinom Seljačka buna ostaje klasik koji se čita s jednakim uzbuđenjem i danas. Šenoino bogato znanje povijesti, živi dijalozi i sposobnost stvaranja velikih likova čine ova dva sveska nezaobilaznim dijelom hrvatske književne baštine.