Prvi kontakt

Središnji dio knjige je esej „Motiv prvog kontakta u SF djelima Artura Clarkea“, podijeljen na uvod, četiri analitička poglavlja i zaključak. Esej razmatra kako Clarke koristi antropomorfizam i filozofske dileme u susretima s drugim svjetovima, naglašavajući teme poput kozmičke samoće, religije, evolucije i ljudske arogancije. Živković ističe Clarkea kao vizionara koji izbjegava klišeje, fokusirajući se na intelektualne i etičke implikacije kontakta.

Knjiga uključuje i prijevode četiri ključna Clarkea priče koje se analiziraju: „Izvještaj o planeti tri“ (o sondi koja otkriva Zemlju kao mrtav svijet), „Krstaški pohod“ (religijski fanatizam u svemirskoj eri), „Čas historije“ (otkriće fosila koji mijenja ljudsku povijest) i „Susret s Meduzom“ (prvi kontakt s vanzemaljskim bićem u Jupiterovoj atmosferi, gdje astronaut postaje cyborg i susreće gasovito stvorenje). Ove priče, prevedene na srpski, ilustriraju esej, čineći knjigu mostom između teorije i fikcije.