Platon

Platon (grč. Plátōn; Atina, oko 427–347. p. n. e.) bio je starogrčki filozof, Sokratov učenik, Aristotelov učitelj i jedan od najuticajnijih mislilaca u istoriji zapadne filozofije. Poticao je iz ugledne atinske porodice, a mladost je proveo tokom Peloponeskog rata i perioda političkih previranja. Sokrat je presudno uticao na njegov razvoj; njegova osuda na smrt 399. p. n. e. podstakla je Platona da kritički promišlja o politici, pravdi i ljudskom saznanju.
Nakon Sokratove smrti, Platon je putovao po Mediteranu — posebno u južnu Italiju i na Siciliju — gde je pokušao da ostvari svoje političke ideale na dvorovima vladara Sirakuze. Oko 387. p. n. e. osnovao je Akademiju u Atini — jednu od najznačajnijih filozofskih škola antike — koja je ostala aktivna gotovo devet vekova.
U središtu Platonove filozofije nalazi se teorija ideja, prema kojoj čulni svet predstavlja promenljivu i nesavršenu stvarnost, dok istinsko saznanje pripada sferi večnih i nepromenljivih ideja. Najviša među njima je ideja dobra — temelj istine, znanja i pravde. U svojoj čuvenoj alegoriji o pećini, Platon prikazuje čovekovo oslobađanje od iluzija i postepeno uzdizanje ka filozofskom razumevanju.
Njegova dela su uglavnom napisana u formi filozofskih dijaloga, u kojima se Sokrat često pojavljuje kao glavni sagovornik. Među najznačajnijima su Sokratova odbrana (Apología Sōkrátous), Kriton, Protagora, Gorgija, Menon, Fedon, Gozba (Sympósion), Fedar, Država (Politeía), Teatet, Parmenid, Sofist, Timej i Zakoni (Nómoi). U delu Država on razmatra pravdu, obrazovanje, ustrojstvo idealne zajednice i vladavinu filozofa, dok u Gozbi istražuje prirodu ljubavi i težnju ka lepoti. Fedon se bavi besmrtnošću duše, a Timej nudi kosmološko tumačenje nastanka sveta.
Platonov opus obuhvata ontologiju, epistemologiju, etiku, politiku, estetiku i filozofiju obrazovanja. Njegove ideje izvršile su odlučujući uticaj na Aristotela, novoplatonizam, hrišćansku teologiju i celokupnu evropsku filozofsku tradiciju. Platon ostaje jedan od utemeljivača sistematske filozofske misli i trajan simbol težnje ka istini, dobru i pravdi.
Naslovi u ponudi
Gorgija: O sofistima
Platonov dijalog Gorgija (oko 380. p. n. e.) u kojem Sokrat raspravlja sa Gorgijom, Polom i Kaliklom o prirodi retorike, moći, pravdi i dobrom životu. Oštra kritika sofista i njihovog govorništva kao laskanja, a ne znanja.
