Velimir Deželić-ml.
Velimir Deželić Mlađi (Zagreb, 28. IV. 1895 – Zagreb, 20. V. 1976) bio je hrvatski pisac, publicista, prevodilac i kulturni aktivista, sin Velimira Deželića Starijeg. Od mladosti je bio povezan sa štamparskom i časopisnom industrijom Zagreba: završio je gimnaziju u Zagrebu, studirao pravo i filozofiju, ali ga je javni i izdavački rad doveo do novinarstva, uredništva i upravljanja kulturnim institucijama. Bio je saradnik i urednik u novinama i časopisima katoličke i građanske orijentacije (Hrvatska straža, Hrvatska smotra, Luč, Hrvatska revija, Kalendar Narodne zaštite), kasnije i u emigrantskim novinama. Radio je kao dramaturg i intendant u pozorištima, učestvovao je u organizovanju muzičkog i scenskog života, uređivao biblioteke i radio emisije o kulturi. Radio je i kao predavač i promoter čitanja, posebno među mladima.
Deželić Mlađi piše prozu srednje dužine, eseje, memoare i putopise, pozorišne kritike i popularne kulturno-istorijske sinteze. U prozi ga zanima građanski Zagreb i „mala istorija“ pojedinaca na raskrsnici društvenih promena; njegov stil je jasan, razgovorni, sa edukativnom notom nasleđenom iz porodične tradicije. Kao esejista, neguje tematske cikluse o pozorištu, muzici, knjigama i religiozno-moralnim pitanjima svakodnevnog života. Bio je marljiv prevodilac sa nemačkog, italijanskog i francuskog jezika (istorijski i religiozni autori, klasični eseji), a uređivao je i zbornike i spomenike kulturnih udruženja.
Bibliografija (izbor):
Narativna i memoarska proza: knjige kratkih priča i sećanja o ljudima i običajima Zagreba; portreti muzičara, glumaca i pisaca; putopisi iz srednjoevropskog kruga.
Kulturno-istorijske i religiozne knjige: popularni prikazi nacionalne i crkvene istorije, biografije svetaca i značajnih ličnosti, eseji o društvenom moralu i porodici.
- Pozorišna publicistika: kritike i prikazi, dramaturške beleške, prilozi o organizaciji pozorišta i repertoarskoj politici.
- Prevodi: odabrani eseji i biografije, teološka i duhovna literatura, klasični memoari.
- Urednički i organizacioni rad: vodio je ili bio kourednik nekoliko biblioteka „knjiga za narod“, radio je u redakcijama Pregleda i Kalendara, pripremao tematske brojeve posvećene hrvatskim gradovima, umetnicima i godišnjicama. Učestvovao je u radu kulturnih društava (Matica hrvatska, društva crkvene i laičke kulture), bio je veza između katoličkog kulturnog kruga i šire javnosti.
Deželić Mlađi se danas čita kao pouzdan svedok građanske kulture Zagreba prve polovine 20. veka. Nije avangardni stilista, ali je vredan medijator: spaja čitljivost, dokumentarnu sklonost i pedagoški živac. Njegova proza i eseji cenjeni su zbog toplih portreta, očuvanja sećanja na grad i promocije književnosti, pozorišta i muzike u popularnom registru. U izvornom kulturnom polju, bio je „radnik“ koji je održavao mrežu časopisa, foruma i biblioteka — važnu, iako često nemuštu, infrastrukturu hrvatske međuratne i posleratne kulture.
Nasleđe: rukopisi, prepiska i isečci iz novina čuvaju se u zagrebačkim zbirkama (HAZU, NSK, pozorišni arhiv). Njegovi zapisi o gradu i pozornici i danas su vredan izvor za kulturne istoričare, posebno za proučavanje građanskog Zagreba, pozorišta i katoličkog laičkog pokreta 20. veka.
Naslovi u ponudi
Feminist: roman iz nedavne prošlosti
Društveni roman sa tezom, koji prati mladu inteligentnu ženu koja se bori za obrazovanje, nezavisnost i jednakost u konzervativnom društvu 1920-ih, zalažući se za emancipaciju i finansijsku nezavisnost žena.
Feminist: roman iz nedavne prošlosti
Društveni roman sa tezom, koji prati mladu inteligentnu ženu koja se bori za obrazovanje, nezavisnost i jednakost u konzervativnom društvu 1920-ih, zalažući se za emancipaciju i finansijsku nezavisnost žena.
Socijalno pitanje
„Društveno pitanje“ (1926) je kraća studija katoličkog pristupa društvenim problemima. Nastala je iz predavanja Hrvatskog katoličkog pokreta i bavi se pitanjem rada, nejednakosti i hrišćanskim rešenjima u suprotnosti sa socijalizmom i liberalizmom.


