Identitet i refleksija: problem samosvesti u Hegelovoj filozofiji

Identitet i refleksija: problem samosvesti u Hegelovoj filozofiji

Vladimir Milisavljević
Dimenzije
24 x 16,5 cm
Broj strana
478
Izdavač
Zavod za udžbenike i nastavna sredstva, Beograd, 2006.
 
Tiraž: 1.000 primeraka
 
Latinica. Tvrde korice.
Jezik: Srpski.
ISBN
8-61-713238-8

Nema primeraka u ponudi

Poslednji primerak je nedavno prodat.

 

Zanima Vas i neka druga knjiga? Možete pretražiti našu ponudu pomoću pretrage ili prelistati knjige po kategorijama.

Možda će Vas zanimati i ovi naslovi

Hegelova ontologija i teorija povijesnosti

Hegelova ontologija i teorija povijesnosti

Herbert Marcuse

Markuze se u ovom radu bavi tumačenjem Hegelove filozofije kroz prizmu ontologije i istoričnosti, pokušavajući da je poveže sa pitanjima koja su bila relevantna za egzistencijalizam i fenomenologiju u međuratnom periodu.

Veselin Masleša, 1981.
Hrvatski. Latinica. Broširano.
13,42
Kritika rasudne snage

Kritika rasudne snage

Immanuel Kant

Uz Kritiku čistog uma i Kritiku praktičnog uma, ovo treće veliko Kantovo delo je jedan od kamena temeljaca njegove filozofske građenja, ali i zaokružuje celokupan njegov pogled na svet.

Kultura, 1957.
Hrvatski. Latinica. Tvrde korice s omotom.
23,46
Religija unutar granica čistog uma

Religija unutar granica čistog uma

Immanuel Kant

Religija unutar granica čistog uma je knjiga njemačkog filozofa Immanuela Kanta iz 1793. godine. Iako su njezina svrha i izvorna namjera postali predmet osporavanja, golem i trajan utjecaj knjige na povijest teologije i filozofije religije je neosporan.

BIGZ, 1990.
Srpski. Latinica. Tvrde korice s omotom.
16,24
Filozofija kao sistem?

Filozofija kao sistem?

Branko Despot

„Filozofija kao sistem?“ (1999) je zbirka od četiri filozofska predavanja hrvatskog filozofa Branka Despota (rođenog 1942), poznatog po svojim dubokim tumačenjima klasične nemačke filozofije i metafizike.

Hrvatsko filozofsko društvo, 1999.
Hrvatski. Latinica. Broširano.
11,32
Pravo na laganje

Pravo na laganje

Immanuel Kant, Benjamin Constant

Kant je tvrdio da nema prava na laganje jer je govorenje istine apsolutna dužnost, dok je Konstan zastupao mogućnost izuzetka od dužnosti, tvrdeći da treba lagati za opšte dobro, što je pokrenulo čuvenu filozofsku debatu.

Službeni glasnik, 2008.
Srpski. Latinica. Broširano.
8,36