Sociologija umjetnosti I-II

Sociologija umjetnosti I-II

Arnold Hauser

Arnold Hauzer je jedan od najznačajnijih sociologa kulture. Sociologija umetnosti je vrhunac njegovog životnog dela, sinteza od izuzetnog značaja.

„Uporedo sa tradicionalnim (starim) disciplinama koje se bivši profesiolano bave svetom umetnosti – estetikom, poetikom, teorijom i filozofijom umetnosti – pojavljuje se i snažno razvija disciplina sociologija umetnosti, posebno u našem veku. Štaviše, sociologija umetnosti umetnost se razvija istovremeno sa sociologijom pojedinih vrsta umetnosti (književnost, likovna umetnost, muzika, pozorište i dr.) Arnold Hauzer je dao veliki doprinos uspostavljanju i razvoju sociologije umetnosti, a moglo bi se reći bez oklevanja. da ima posebno mesto među najistaknutijim predstavnicima ove discipline u našem veku, predstavnicima kao što su Plehanov, Lukač, Gramši, Rafael, Manhajm, Lunačarski, Kaudvel, Benjamin, Adorno, Markuze, Sartr, Vilson, Frankastel, Rid, Antal, Goldmann, Bastide, Bahtin, Divignaud, Esoarpit, itd., itd. Zadatak sociologije umetnosti, ukratko, u ispitivanju društveno-istorijske uslovljenosti i društveno-istorijskog značenja i funkcije umetničkog dela kao uslovljenosti , ali i kao njen konstitutivni momenat. Jer očigledno je da delo postoji i deluje (ili traje) u neraskidivom jedinstvu najmanje tri konstitutivna momenta: tvorca, autora (proglašenog vođe) dela (koji je uvek istovremeno individua za sebe i „ansambl društvenih odnosa“), mediji („materija“) u kojima se delo realizuje, konkretizuje, i primaoci i uživaoci dela (publika, društvo)“.

Naslov originala
Sociologie der Kunst
Prevod
Ruža Rubčić, Jagoda Rubčić
Urednik
Blagota Drašković
Ilustracije
Pieter Brueghel
Naslovnica
Živko Haramija
Dimenzije
24 x 17 cm
 
Knjiga se sastoji od dva toma.
Ukupan broj strana
608
Izdavač
Školska knjiga, Zagreb, 1986.
 
Tiraž: 3.500 primeraka
 
Latinica. Tvrde korice s omotom.
Jezik: Hrvatski.

Nema primeraka u ponudi

Poslednji primerak je nedavno prodat.

 

Zanima Vas i neka druga knjiga? Možete pretražiti našu ponudu pomoću pretrage ili prelistati knjige po kategorijama.

Možda će Vas zanimati i ovi naslovi

Filozofija povijesti umjetnosti

Filozofija povijesti umjetnosti

Arnold Hauser

Hauserova Filozofija povijesti umjetnosti upotpunjuje u teoretskom smislu njegovu Socijalnu historiju umjetnosti i književnosti. Ona je u stvari njena metodologija.

Matica hrvatska, 1963.
Hrvatski. Latinica. Tvrde korice s omotom.
7,32
Socijalna istorija umetnosti i književnosti I-II

Socijalna istorija umetnosti i književnosti I-II

Arnold Hauser

Prvi put objavljeno 1951. godine, ovo veliko delo Arnolda Hauzera predstavlja prikaz razvoja i značenja umetnosti od njenih početaka u kamenom dobu do filmskog doba. Sa predgovorom Borisa Ziherla.

Kultura, 1966.
Srpski. Latinica. Tvrde korice s omotom.
Knjiga se sastoji od dva toma
24,52
Hrvatska umjetnička glazba

Hrvatska umjetnička glazba

Božidar Širola

Odabrana poglavlja iz povijesti hrvatske muzike sa slikama i primjerima notnih zapisa

Matica hrvatska, 1942.
Hrvatski. Latinica. Tvrde korice.
14,7211,78
Povijest umjetnosti II: Srednjovjekovna umjetnost

Povijest umjetnosti II: Srednjovjekovna umjetnost

Élie Faure

Jedno od najvažnijih djela u polju povijesti umjetnosti. Faure je kroz ovo djelo dao jedinstven i osoban pogled na razvoj umjetničkog stvaralaštva. 73 str. s tablama, A-H presavijenih str. sa sinoptičkim tablicama.

Kultura, 1955.
Hrvatski. Latinica. Tvrde korice s omotom.
6,72
Enciklopedija klasične glazbe i glazbala: Razvoj klasične glazbe

Enciklopedija klasične glazbe i glazbala: Razvoj klasične glazbe

Od svih umjetnosti klasična glazba najviše ispunjava čovjeka. Slušanje glazbe ima, više od bilo kojeg drugog ljudskog iskustva — osim možda zaljubljenost — moć pobuditi najdublje osjećaje.

Znanje, 2007.
Hrvatski. Latinica. Tvrde korice.
5,98
Pazolini po Pazoliniju: razgovor Đuzepea Kardila i Pjer Paola Pazolinija u Njujorku

Pazolini po Pazoliniju: razgovor Đuzepea Kardila i Pjer Paola Pazolinija u Njujorku

Pier Paolo Pasolini, Giuseppe Cardillo

U jednom od posljednjih intervjua, iz 1969. godine, Giuseppe Cardillo razgovara s Pierom Paolom Pasolinijem, redateljem kultnih filmova poput Sala ili 120 dana Sodome i Dekamerona, piscem, pjesnikom i jednim od najznačajnijih intelektualaca Italije 20. st

Multimedijalni institut, 2023.
Srpski. Latinica. Broširano.
7,54