Filozofija kao sistem?
Retka knjiga

Filozofija kao sistem?

Branko Despot

„Filozofija kao sistem?“ (1999) je zbirka od četiri filozofska predavanja hrvatskog filozofa Branka Despota (rođenog 1942), poznatog po svojim dubokim tumačenjima klasične nemačke filozofije i metafizike.

Knjiga ispituje mogućnost i granice filozofije kao sistema (sistematskog mišljenja) kroz kritičku analizu tri ključna filozofa:

  • Rene Dekart – kao osnivač modernog sistematskog mišljenja (cogito ergo sum, metod sumnje, matematički ideal jasnoće i razrešenja).
  • Georg Vilhelm Fridrih Hegel – vrhunac sistematskog idealizma (apsolutni duh, dijalektika, enciklopedijski sistem filozofije).
  • Nikolaj Hartman – kritika sistematičnosti u modernoj ontologiji (realistička ontologija, slojevi bića, odbacivanje zatvorenog sistema).

Despot niti brani niti apsolutno odbacuje sistematičnost – on pita: može li filozofija biti sistem, a da ne izgubi svoju suštinu (otvorenost ka biću, pitanje, transcendencija)? Analiza je kritička, ali duboko poštuje tradiciju, sa naglaskom na granicama racionalnog sistema i potrebi za nesistematskim, egzistencijalnim ili ontološkim pristupom.

Stil je brahiološki, akademski, ali pristupačan – tipičan za Despota: samostalni i sa fokusom na suštinske probleme metafizike. Knjiga je deo njegovog opusa o apsolutu, slobodi i granicama filozofije (uporedi „Domet apsoluta“, „Filozofija?“).

Urednik
Pavo Barišić
Naslovnica
Zoran pavlović
Dimenzije
20,5 x 12,5 cm
Broj strana
118
Izdavač
Hrvatsko filozofsko društvo, Zagreb, 1999.
 
Latinica. Broširano.
Jezik: Hrvatski.

Jedan primerak je u ponudi

Stanje:Nekorišćeno
Dodato u korpu!
 

Zanima Vas i neka druga knjiga? Možete pretražiti našu ponudu pomoću pretrage ili prelistati knjige po kategorijama.

Možda će Vas zanimati i ovi naslovi

Rajski brežuljci: Povijest moći i nemoći

Rajski brežuljci: Povijest moći i nemoći

Mineke Schipper

U svojoj knjizi, Mineke Šiper istražuje kulture kroz istoriju kako bi opisala složen odnos muškaraca sa ženskim telom. Uprkos simbiotskom odnosu između polova, muškarci su uvek imali veću moć od žena, a u korenu svega, prema Šiper, leži anatomija.

Durieux, 2021.
Hrvatski. Latinica. Tvrde korice s omotom.
16,54
Izabrani filozofski spisi

Izabrani filozofski spisi

Gottfried Wilhelm Leibniz

Prvi sveobuhvatni izbor Lajbnicovih filozofskih dela na hrvatskom jeziku. Izbor ne obuhvata Teodiceju i Novi eseji, kao ni kasniji Lajbnicovi naučni radovi.

Naprijed, 1980.
Hrvatski. Latinica. Tvrde korice s omotom.
18,32
Kopernikanska mobilizacija i ptolomejsko razoružanje: Ogled iz estetike

Kopernikanska mobilizacija i ptolomejsko razoružanje: Ogled iz estetike

Peter Sloterdijk

U ovom provokativnom eseju, Sloterdajk interveniše u žestokoj debati osamdesetih godina o modernizmu i postmodernizmu. Kratak, oštar tekst – neophodan za razumevanje Sloterdajkovog ranog pristupa estetici, medijima i krizi modernosti.

Svetovi, 1988.
Srpski. Latinica. Broširano s omotom.
8,36
Foucault

Foucault

Gilles Deleuze

Delezov „Portret Fukoa“ (1986) nije monografija, već kreativno „razmišljanje sa Fukoom“. Ona analizira arheologiju znanja, uvodeći koncepte arhive, moći, subjektivizacije i „pregiba“ kao ključne za Fukoovu misao o znanju, moći i subjektu.

Sandorf, 2023.
Hrvatski. Latinica. Broširano.
11,86
Pjesnik govori: filozofsko-estetske kozerije

Pjesnik govori: filozofsko-estetske kozerije

Drago Ćepulić

„Pesnik govori: filozofsko-estetičke zagonetke” Dragutina (Draga) Ćepulića je zbirka kratkih, promišljenih eseja u kojima autor na duhovit, pronicljiv i nenametljiv način promišlja književnost, umetnost, filozofiju i ljudsko stvaralaštvo.

Minerva nakladna knjižara, 1943.
Hrvatski. Latinica. Broširano.
6,24
Zamke pristojnosti: Eseji o feminizmu i popularnoj kulturi

Zamke pristojnosti: Eseji o feminizmu i popularnoj kulturi

Maša Grdešić

Zamke pristojnosti su inspirisana mešavina erudicije i topline, feminističke ljutnje i ranjivosti. Čitajući knjigu, osećamo da nas kroz izazove kapitalističke i patrijarhalne svakodnevice vodi sigurna ruka, koja piše knjigu koja brine o nama.

Fraktura, 2020.
Hrvatski. Latinica. Tvrde korice s omotom.
14,36