Fenomenologija

Fenomenologija

Jean-Francois Lyotard

Liotarova fenomenologija se fokusira na analizu iskustva pre konceptualizacije. Za njega je ključno razumeti kako se događaj, osećaj ili stimulus pojavljuje u svesti pre nego što ga jezik i društvene norme oblikuju u stabilna značenja.

Iako je Žan-Fransoa Liotar najpoznatiji kao teoretičar postmodernizma, njegovi filozofski počeci su duboko povezani sa fenomenologijom. U svojim ranim delima, on ispituje fundamentalno pitanje: kako se iskustvo uopšte daje svesti? Polazi od Huserla, ali odmah ističe nešto što postaje prepoznatljivo za njegov kasniji rad — nepoverenje prema stabilnim strukturama i konceptima.

Liotar shvata fenomenologiju kao proučavanje onoga što se pojavljuje, ali i onoga što izmiče formulaciji. Posebno ga zanima afektivno — sirovi osećaj, impuls, intenzitet koji još nije transformisan u koncept. Na taj način, on pomera fenomenologiju ka filozofiji događaja: iskustvo nije ni fiksirano niti potpuno razumljivo, već stalno klizi i izmiče. Govor i misao uvek zaostaju za neposrednim iskustvom.

Ova orijentacija postaje osnova za njegov kasniji koncept „razlike“ (différend) i postmoderno nepoverenje prema velikim narativima. Fenomenologija mu služi kao metod otkrivanja pukotina u jeziku — mesta gde iskustvo ne može biti u potpunosti izrečeno, gde nešto ostaje nepriznato ili potisnuto. U tom smislu, Liotar proširuje fenomenologiju ka radikalnijem razumevanju subjektivnosti: subjekt nije stabilan nosilac iskustva, već je sam oblikovan stalnim uticajem događaja koji ga prevazilaze.

Liotarova fenomenologija je stoga most između klasične analize svesti i njegove sopstvene postmoderne misli, koja naglašava fragmentaciju, diskontinuitet i neuhvatljivu prirodu iskustva.

Naslov originala
La phénoménologie
Prevod
Mirjana Zdravković
Urednik
Milan Damnjanović
Naslovnica
Ružica Stanisavljev-Vukašinović
Dimenzije
20 x 14 cm
Broj strana
140
Izdavač
BIGZ, Beograd, 1980.
 
Latinica. Broširano.
Jezik: Srpski.

Jedan primerak je u ponudi

Stanje:Korišćeno, u odličnom stanju
Dodato u korpu!
 

Zanima Vas i neka druga knjiga? Možete pretražiti našu ponudu pomoću pretrage ili prelistati knjige po kategorijama.

Možda će Vas zanimati i ovi naslovi

Portreti

Portreti

Jean-Paul Sartre

Svezak broj 7 iz kompleta Žan-Pol Sartr: Izabrana dela.

Nolit, 1981.
Hrvatski. Latinica. Tvrde korice s omotom.
8,74
Sosir - osnivač moderne lingvistike

Sosir - osnivač moderne lingvistike

Jonathan Culler

Džonatan Kaler, američki književni i strukturalistički teoretičar, u ovoj klasičnoj studiji predstavlja Ferdinanda de Sosira kao oca moderne lingvistike – mislioca koji je, zajedno sa Frojdom i Dirkemom, revolucionisao proučavanje čoveka i društva.

Biblioteka XX vek, 1980.
Srpski. Latinica. Broširano.
7,46
Politički liberalizam

Politički liberalizam

John Rawls

Džon Rols, osnivač modernog liberalizma, nudi putokaz za stabilno društvo: „Politički liberalizam“, nastavak klasične „Teorije pravde“, nije samo filozofski traktat, već praktični model za pluralistička društva poput našeg.

Kruzak, 2000.
Hrvatski. Latinica. Broširano.
32,56
Filozofski spisi

Filozofski spisi

Jean-Paul Sartre

Svezak broj 8 iz kompleta Žan-Pol Sartr: Izabrana dela.

Nolit, 1981.
Srpski. Latinica. Tvrde korice s omotom.
8,56
Čovjek: Njegova priroda i njegov položaj u svijetu

Čovjek: Njegova priroda i njegov položaj u svijetu

Arnold Gehlen

Glavno delo Arnolda Gelena „Čovek“ je centralno delo filozofske antropologije od njegovog objavljivanja 1940. godine.

Svjetlost, 1990.
Hrvatski. Latinica. Tvrde korice.
12,28