Fenomenologija

Fenomenologija

Jean-Francois Lyotard

Lyotardova fenomenologija usmjerena je na analizu iskustva prije pojmovnog uobličavanja. Za njega je ključno kako se događaj, osjećaj ili podražaj pojavljuju svijesti prije nego što ih jezik i društvene norme oblikuju u stabilna značenja.

Iako je Jean‑François Lyotard najpoznatiji kao teoretičar postmodernizma, njegov filozofski početak duboko je povezan s fenomenologijom. U ranim radovima on ispituje temeljno pitanje: kako se iskustvo uopće daje svijesti? Polazi od Husserla, ali odmah naglašava nešto što postaje prepoznatljivo za njegov kasniji rad — nepovjerljivost prema stabilnim strukturama i pojmovima.

Lyotard fenomenologiju shvaća kao proučavanje onoga što se pojavljuje, ali i onoga što izmiče formulaciji. Posebno ga zanima afektivno — sirovi osjećaj, impuls, intenzitet koji još nije preobražen u pojam. Time fenomenologiju pomiče prema filozofiji događaja: iskustvo nije fiksno niti potpuno razumljivo, nego stalno klizi i izmiče. Govor i misao uvijek kasne za neposrednim doživljajem.

Ova orijentacija postaje temelj njegova kasnijeg pojma „razlike“ (différend) i postmodernog nepovjerenja prema velikim narativima. Fenomenologija mu služi kao metoda otkrivanja pukotina u jeziku — mjesta gdje iskustvo ne može biti potpuno izrečeno, gdje nešto ostaje nepriznato ili potisnuto. U tom smislu, Lyotard proširuje fenomenologiju prema radikalnijem razumijevanju subjektivnosti: subjekt nije stabilan nositelj iskustva, već se sam oblikuje kroz neprestane udare događaja koji ga nadilaze.

Lyotardova fenomenologija stoga je most između klasične analize svijesti i njegove vlastite postmoderne misli, koja naglašava fragmentiranost, diskontinuitet i neuhvatljivu narav iskustva.

Naslov izvornika
La phénoménologie
Prijevod
Mirjana Zdravković
Urednik
Milan Damnjanović
Naslovnica
Ružica Stanisavljev-Vukašinović
Dimenzije
20 x 14 cm
Broj strana
140
Nakladnik
BIGZ, Beograd, 1980.
 
Latinica. Broširano.
Jezik: Srpski.

Jedan primjerak je u ponudi

Stanje:Korišteno, u odličnom stanju
Dodano u košaricu!
 

Zanima Vas i neka druga knjiga? Možete pretražiti našu ponudu pomoću tražilice ili prelistati knjige po kategorijama.

Možda će Vas zanimati i ovi naslovi

Politički liberalizam

Politički liberalizam

John Rawls

Džon Rols, osnivač modernog liberalizma, nudi putokaz za stabilno društvo: „Politički liberalizam“, nastavak klasične „Teorije pravde“, nije samo filozofski traktat, već praktični model za pluralistička društva poput našeg.

Kruzak, 2000.
Hrvatski. Latinica. Broširano.
32,56
Čovjek: Njegova priroda i njegov položaj u svijetu

Čovjek: Njegova priroda i njegov položaj u svijetu

Arnold Gehlen

Glavno delo Arnolda Gelena „Čovek“ je centralno delo filozofske antropologije od njegovog objavljivanja 1940. godine.

Svjetlost, 1990.
Hrvatski. Latinica. Tvrde korice.
12,28
Foucault

Foucault

Gilles Deleuze

Delezov „Portret Fukoa“ (1986) nije monografija, već kreativno „razmišljanje sa Fukoom“. Ona analizira arheologiju znanja, uvodeći koncepte arhive, moći, subjektivizacije i „pregiba“ kao ključne za Fukoovu misao o znanju, moći i subjektu.

Sandorf, 2023.
Hrvatski. Latinica. Broširano.
11,86