Die Kameliendame

Die Kameliendame

Alexandre Dumas-Sin

Mladi Arman Dival zaljubljuje se u kurtizanu Margerit Gotje, poznatu kao Dama sa kamelijama. Njihovu strastvenu ljubav uništavaju društvene predrasude i stav žrtve.

Dama sa kamelijama (francuski: La Dame aux camélias, 1848) je najpoznatije delo Aleksandra Dima-sina i jedan od najvećih romana 19. veka. Delo je delimično autobiografsko – zasnovano je na autorovom odnosu sa kurtizanom Mari Diplesi. Roman je postigao ogroman uspeh, adaptiran je u pozorišnu predstavu (1852), a poslužio je i kao predložak za Verdijevu operu Travijata.

Priča je ispričana u prvom licu. Mladi Arman Dival, pripadnik buržoaske klase, zaljubljuje se u Margerit Gotje, poznatu parisku kurtizanu koja nosi kamelije kao svoj zaštitni znak. Margerit je bolesna (tuberkuloza), sofisticirana, lepa i inteligentna, ali živi na marginama društva. Armanova čista ljubav je dotiče, pa ona napušta svoj prethodni život i seli se sa njim na selo. Međutim, Armanov otac interveniše – plaši se skandala i uništenja budućnosti svog sina. Margerit žrtvuje sebe zbog ljubavi prema Armanu: vraća se svom starom životu i umire u siromaštvu i usamljenosti. Arman saznaje istinu tek nakon njene smrti.

Roman je klasična priča o zabranjenoj ljubavi, društvenim konvencijama i žrtvovanju. Dima-sin kritikuje licemerje pariskog visokog društva, koje prihvata kurtizane kao zabavu, ali ih odbacuje čim pokušaju da žive „pošteno“. Margerit je višeslojan lik: ona nije samo „pala žena“, već žena koja traži pravu ljubav i dostojanstvo u svetu koji joj to uskraćuje. Arman predstavlja romantičnog idealistu čija se strast sudara sa stvarnošću.

Stil je sentimentalan, melodramatičan, ali sa dubokim psihološkim uverenjem. Dima majstorski prikazuje pariski polusvet 1840-ih: balove, pozorišta, luksuz i skrivenu bedu. Roman je uticao na celu evropsku književnost i kulturu – postao je prototip „dame sa kamelijama“ (kurtizane plemenitog srca).

Naslov originala
La Dame aux camélias
Prevod
Felix Paul Greve
Dimenzije
21 x 13 cm
Broj strana
256
Izdavač
Deutscher Bücherbund, Stutgart / München, 1978.
 
Latinica. Tvrde korice s omotom.
Jezik: Nemački.

Jedan primerak je u ponudi

Stanje:Nekorišćeno
Dodato u korpu!
 

Zanima Vas i neka druga knjiga? Možete pretražiti našu ponudu pomoću pretrage ili prelistati knjige po kategorijama.

Možda će Vas zanimati i ovi naslovi

Dama s kamelijama

Dama s kamelijama

Alexandre Dumas-Sin

Mladi Arman Dival zaljubljuje se u kurtizanu Margerit Gotje, poznatu kao Dama sa kamelijama. Njihovu strastvenu ljubav uništavaju društvene predrasude i stav žrtve.

Minerva, 1984.
Srpski. Latinica. Tvrde korice s omotom.
5,62
Dama s kamelijama

Dama s kamelijama

Alexandre Dumas-Sin

Ovo je priča o ljubavi dvoje mladih ljudi, Marguerite Gautier i Armanda Duvala. Iako su odnosi muškaraca i žena oduvijek sami po sebi bili dovoljno zamršeni, ovo nije tipična priča o nesretnoj ljubavi.

Večernji list, 2004.
Hrvatski. Latinica. Tvrde korice s omotom.
4,24 - 6,24
Pričaj im o bitkama, kraljevima i slonovima

Pričaj im o bitkama, kraljevima i slonovima

Mathias Énard

Godine 1506, Mikelanđelo Buonaroti je pozvan od strane sultana Bajazita II da projektuje most preko Zlatnog roga u Carigradu. Besan na papu Julija II koji ga je ponizio i odbio da plati, Mikelanđelo je napustio Rim i brodom stigao u Carigrad.

Profil Knjiga, 2012.
Hrvatski. Latinica. Broširano.
7,445,22 - 7,467,44
Poslovi G-na Langoa

Poslovi G-na Langoa

Edgar Sanday, Edgar Faure

Roman Edgara Forea (pseud. Edgar Sandej), kriminalistička priča sa elementima socijalne satire, smeštena u francuski provincijski grad. Atmosfera je prožeta napetošću i ironijom, a jezik teče sa lakoćom, što delo čini privlačnim i intrigantnim.

Kosmos, 1959.
Hrvatski. Latinica. Broširano.
2,50 - 3,52
Evgenija Grande

Evgenija Grande

Honore de Balzac

„Eženi Grande“ (1833), deo Balzakove Ljudske komedije, je realističan roman koji istražuje pohlepu, porodične odnose i žrtve ljubavi u provincijskom francuskom društvu.

Veselin Masleša, 1989.
Hrvatski. Latinica. Tvrde korice.
4,98
Filozofske priče

Filozofske priče

Honore de Balzac

Filozofske priče su deo Balzakove „Ljudske komedije“ i obuhvataju četiri priče – Šangri-La, Eliksir dugog života, Nepoznato remek-delo i Melmot Pokajnik – koje istražuju filozofske, moralne i metafizičke teme kroz složene likove i simboliku.

Kultura, 1949.
Hrvatski. Latinica. Tvrde korice.
4,22 - 4,25