Zadarski kalendar iz benediktinskog samostana svetog Krševana (1322.)
Monografija Josipa Balabanića i Josipa Kolanovića donosi cjelovit prikaz, transkripciju i raščlambu Zadarskog kalendara iz 1322., iznimnog spomenika hrvatske i europske znanstvene baštine.
Znanstvena monografija „Zadarski kalendar iz benediktinskog samostana svetog Krševana (1322.)”, koju su uredili dr. sc. Josip Balabanić i dr. sc. Josip Kolanović, predstavlja prvu cjelovitu obradu i kritičko izdanje iznimno važnog srednjovjekovnog rukopisa. Rukopis je nastao u skriptoriju zadarskih benediktinaca u lipnju 1322. godine, no ubrzo nakon sastavljanja odnesen je iz Zadra te se od 1605. godine čuva u poznatoj knjižnici Bodleiana Sveučilišta u Oxfordu (pod oznakom MS Canonici Liturgici 277).
Izvorni je rukopis napisan pergamenskim listovima i sadrži ukupno šest listova, odnosno dvanaest stranica gustoga teksta i tablica. Sadržajno spaja liturgijski kalendar i znanstveno-astronomski dio. Osim kršćanskog martiratrija i blagdana specifičnih za zadarsku Crkvu (poput spomena sv. Krševana, sv. Stošije i sv. Zoilu), kodeks donosi iznimno napredna astronomska izračunavanja.
Predstavlja najstariji sačuvani astronomski tekst na hrvatskom prostoru te prvi pisani dokument u Hrvata s efemeridnim podacima (tablicama gibanja Sunca i Mjeseca) te najranijom sustavnom uporabom arapskih brojeva. Uz arapske brojke u rukopisu se paralelno rabe i rimske, a kalendar nudi izračune ravnodnevnica, solsticija te određivanje pomičnih blagdana.
Ova bogato opremljena monografija donosi potpuni faksimil izvornika u boji, transkripciju i prijevod s latinskoga te iscrpne studije koje dokazuju visoku razinu prirodoslovne pismenosti u Zadru 14. stoljeća i njegovu izravnu uklopljenost u europska znanstvena strujanja.
Jedan primerak je u ponudi
