Kako je čovjek postao div

Kako je čovjek postao div

Mihailo J. Iljin, Elena Aleksandrova Segal

Popularno-naučna priča o istoriji čovečanstva — od praistorijskog čoveka do moderne civilizacije, o borbi sa prirodom, otkrićima i napretku tehnologije i znanja. Klasično sovjetsko delo za mlade i širu publiku.

Delo Kako je čovek postao div sovjetskih autora Mihaila Jakovljeviča Iljina (pravo ime Ilja Jakovljevič Maršak) i njegove supruge Jelene Aleksandrovne Segal jedno je od najpoznatijih naučnopopularnih dela namenjenih deci, mladima i široj javnosti u posleratnom periodu.

Knjiga počinje snažnom slikom: na Zemlji živi div — čovek — koji podiže lokomotive, prelazi hiljade kilometara dnevno i leti iznad oblaka. Autori zatim objašnjavaju kako je ovaj „div“ nastao. Autori prate istoriju čovečanstva hronološki i tematski: od primitivnih ljudi, otkrića vatre, oruđa i poljoprivrede, preko drevnih civilizacija, srednjeg veka, velikih geografskih otkrića, industrijske revolucije, pa sve do savremenih naučnih dostignuća.

Poseban naglasak je stavljen na borbu čoveka sa prirodom, akumulaciju znanja, tehnički napredak i kolektivni rad masa kao motor istorije — u skladu sa marksističkim pogledom na svet, ali napisano živim, narativnim stilom koji je Iljinu doneo veliku popularnost.

Stil je dinamičan, pun zanimljivih anegdota, poređenja i slikovitih opisa — tipičnih za Iljinove knjige („Crno na belom“, „Priče o stvarima“ itd.). Delo je namenjeno prvenstveno mladima (često se koristi kao štivo), ali ga čitaju i odrasli jer je pristupačno i inspirativno.

U Jugoslaviji 1949. godine, ova knjiga se savršeno uklopila u posleratni duh optimizma, veru u nauku i izgradnju novog društva. Bila je deo šireg talasa sovjetske popularne naučne literature koja je prevođena i širena u ranim godinama socijalističke Jugoslavije.

Naslov originala
Как человек стал великаном
Prevod
Krsto Radović
Urednik
Malik Mulić
Naslovnica
Raul Goldoni
Dimenzije
20 x 14 cm
 
Knjiga se sastoji od dva toma.
Ukupan broj strana
745
Izdavač
Novo pokoljenje, Zagreb, 1949.
 
Latinica. Tvrde korice.
Jezik: Hrvatski.

Nema primeraka u ponudi

Poslednji primerak je nedavno prodat.

 

Zanima Vas i neka druga knjiga? Možete pretražiti našu ponudu pomoću pretrage ili prelistati knjige po kategorijama.

Možda će Vas zanimati i ovi naslovi

Crnim po bijelom – priče o knjigama

Crnim po bijelom – priče o knjigama

Mihailo J. Iljin

Popularno-naučna knjiga za mlade o istoriji pisanja, knjiga i štamparstva — od praistorijskih crteža do moderne štamparske mašine. Živahan, pristupačan stil sovjetskog autora sa ilustracijama N. Lapšina.

Nakladni zavod Hrvatske, 1946.
Hrvatski. Latinica. Broširano.
8,26
Arktička pradomovina Veda

Arktička pradomovina Veda

Bal Gandahar Tilak

Knjiga „Arktička pradomovina Veda“ (1903) indijskog naučnika Tilaka predložila je hipotezu da su drevni Arijevci, autori Rigvede, poreklom iz arktičkog regiona. Iako kontroverzna, knjiga ostaje važna u proučavanju vedskih tekstova i indijske istorije.

NIRO Književne novine, 1987.
Srpski. Latinica. Broširano.
17,56
Povijest #18: Poslijeratno doba (1945.-1985.)

Povijest #18: Poslijeratno doba (1945.-1985.)

Osamnaesti svezak iz edicije "Povijest svijeta", koja je u originalu objavljena 2004. godine u izdanju Instituto Geografico De Agostini i Editoriale Metropoli uz talijanske novine La Repubblica, dok joj je u Hrvatskoj izdavač Europapress holding.

Europapress holding, 2008.
Hrvatski. Latinica. Tvrde korice.
11,24
Columbus : For Gold, God and Glory

Columbus : For Gold, God and Glory

John Dyson
Simon & Schuster, 1991.
Engleski. Latinica. Tvrde korice s omotom.
16,22
Ulaznica za drugi svijet

Ulaznica za drugi svijet

Marina Kovač

Egipatska zbirka Muzeja Slavonije

Muzej Slavonije, 2013.
Hrvatski. Latinica. Broširano.
6,985,24
Opuscula archaeologica IV: Zlatni nakit iz helenističko-ilirske nekropole u Budvi

Opuscula archaeologica IV: Zlatni nakit iz helenističko-ilirske nekropole u Budvi

Duje Rendić-Miočević

Članak predstavlja klasičnu analizu arheoloških nalaza iz helenističkog perioda (III-II vek pre nove ere) u nekropoli severno od antičke Budve (današnja Crna Gora), otkrivenoj pedesetih godina 20. veka.

Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, 1959.
Hrvatski. Latinica. Broširano.
9,36