Sineve sulbaken

Sineve sulbaken

Bjørnstjerne Bjørnson

U norveškoj književnosti težačka je priča posebno povezana s nacionalnim romantičnim pripovijestima koje je Bjørnstjerne Bjørnson napisao i objavio u razdoblju od 1855. do 1872., od kojih su Synnøve Solbakken i pripovijetka Faderen među najpoznatijima.

Bjørnsonove težačke priče pisane su i objavljivane tijekom dugog razdoblja i u različitim formatima, neke kratke, a neke duge. Nekoliko dužih je prvo objavljeno kao serijske publikacije prije nego što su objavljene kao knjige, dok su mnogi od kraćih bili uključeni u Bjørnsonov Smaastykker (1860).

Kada je Bjørnson prvi put objavio prikupljene seljačke priče 1872., bilo ih je 16, uključujući novonorveški prijevod Et farlig frieri . Od tada su se pojavili u nizu izdanja i reprinta. Neke su priče ipak bile čitanije i raširenije od drugih. Od dužih to se prvenstveno odnosi na Synnøve Solbakken (1857), Arne (1859) i En glad gutt (1860), dok Et farling Frieri (1856), Thrond (1857), Faderen (1859) i Orlovo gnijezdo (1859 ) ) najpoznatiji su po kratkim. Ove su seljačke priče dugo bile klasici nastavnog plana i programa u Norveškoj, Švedskoj i Danskoj. Oni su ipak imali najveći status u Norveškoj.

Bjørnsonove težačke priče vezane su izrazito za norveško poljoprivredno okruženju, gdje farmeri figuriraju kao potomci herojskih saga o junacima iz prošlosti. Povezanost sa sagom u Bjørnsonovim seljačkim pričama očituje se i stilski s povučenim pripovjedačem i tehnikom scenskog pripovijedanja. Osim toga, priče posuđuju značajke iz narodne poezije - dijelom kroz ugrađene rime , pravila i pjesme, ali i u oponašanju tradicije usmenog pripovijedanja. Na primjer, lingvisti su dokumentirali kako je jezik u Bjørnsonovim seljačkim pričama ukorijenjen u suvremenom živom norveškom dijalektu, dok su književni znanstvenici pokazali kako priče ispunjavaju temeljna načela narodnog pripovijedanja. Ali iako se izraz "pripovijest" u osnovi poigrava usmenom tradicijom, žanr je ipak jasno napisan, osobito kroz vanjski dizajn tzv. obrazovnog romana. Kao i u obrazovnom romanu, i Bjørnsonove seljačke priče najčešće govore o prijelazu mladih ljudi iz djetinjstva i mladosti u odraslu dob.

Važan povijesni razlog zašto su Bjørnsonove seljačke priče bile toliko popularne u Norveškoj, prema književnom istraživaču Sigurdu Aarnesu, jest to što je norveški nacionalni identitet dugo bio usko povezan sa seljačkom kulturom i statusom norveškog seljaka kao slobodnog, za razliku od prakse kmetstva u drugim europskim zemljama . To je dovelo do tendencije da se seljačke priče čitaju kao izraz jednostavnog nacionalnog romantizma, što one u određenoj mjeri i jesu bile.

Bjørnsonove seljačke priče ipak predstavljaju raskid s romantičnim seljačkim zanosom iz prethodnih seljačkih novela. I dok se opisi norveških farmera Henrika Steffensa doimaju idealizirano, kao čista idila, Bjørnsonov prikaz odražava i suvremenu sliku seljaštva kao nekultivirane gomile sklone i pijanstvu, nasilju i nemoralu, što je aktualizirao i norveški sociolog Eilert Sundt.

Naslov originala
Bondefortellinger
Prevod
Mara V. Nešković
Dimenzije
18 x 10,5 cm
Broj strana
113
Izdavač
Rad, Beograd, 1964.
 
Tiraž: 30.000 primeraka
 
Latinica. Broširano.
Jezik: Srpski.

Nema primeraka u ponudi

Poslednji primerak je nedavno prodat.

 

Zanima Vas i neka druga knjiga? Možete pretražiti našu ponudu pomoću pretrage ili prelistati knjige po kategorijama.

Možda će Vas zanimati i ovi naslovi

Hajduci

Hajduci

Branislav Nušić

Roman Hajduci Branislava Nušića je humoristička priča o grupi dečaka iz malog grada koji, inspirisani pričama o hajducima, osnivaju svoju družinu i upuštaju se u razne nestašluke.

Džepna knjiga, 1955.
Srpski. Latinica. Broširano.
4,98
Ko je ubio Margaretu Odel

Ko je ubio Margaretu Odel

S. S. Van Dyne
Beletra, 1960.
Srpski. Latinica. Broširano.
4,68
Divno nam je s nama

Divno nam je s nama

Borivoj Radaković

U novom romanu Borivoja Radakovića, dve junakinje, Vanja i Mirna, odlučuju da potpuno promene svoj život zbog nasilja u porodici, na ulici, na radnom mestu i u društvu uopšte. Sa radošću i ljubavlju ostavljaju trag u nepoznatom i otkrivaju lepotu dana i

V.B.Z, 2023.
Hrvatski. Latinica. Tvrde korice.
9,32
Kraljevstvo na kraju puta

Kraljevstvo na kraju puta

Jan Guillou

Kraljevstvo na kraju puta je treća knjiga u seriji knjiga Vitez templara Jana Gijua. Ova knjiga prati izmišljenog lika Arna Magnusona koji se vraća kući u Švedsku nakon 20 godina kao vitez templar.

Znanje, 2011.
Hrvatski. Latinica. Broširano.
3,94
Preduzimanje mera

Preduzimanje mera

Spasoje Šejić
Slobodan Mašić, 1985.
Srpski. Latinica. Tvrde korice.
2,99
Trovačnica

Trovačnica

Émile Zola

Roman Trovačnica je objavljen u nastavcima tokom 1876, a u obliku knjige u 1877. To je priča o borbi žene za sreću u radničkoj klasi Pariza.

Rad, 1955.
Srpski. Latinica. Tvrde korice s omotom.
9,99