Novele

"Novele" su zbirka novela, objavljena kao jedna od knjiga Sabranih djela Miroslava Krleže u izdanju Nakladne knjižare Vinka Vošickog u Koprivnici. Na naslovnici je kao godina izdanja otisnuta 1924, a na prvoj stranici 1923. Knjiga je s istim naslovom i sadržajem trebala izići u seriji »Svjetska biblioteka« što ju je za koprivničkog nakladnika uređivao M. Begović. Zbog toga je vjerojatno došlo do dvojakog označivanja godine izlaska knjige te naznake »svezak 51« na naslovnom listu. Točna godina izdanja je 1924 (prema oglasu iz Književne republike).

Sadržava sljedeće pripovijesti: Smrt Florijana Kranjčeca, nadstražara kraljevske redarstvene straže, Hodorlahomor Veliki ili kako je Pero Orlić preboleo Pariz, Mlada misa Alojza Tičeka, Veliki meštar sviju hulja. Na početku knjige nalazi se Sadržaj koji funkcionira poput bibliografske napomene (naziv časopisa, godina prvog objavljivanja), budući da donosi redoslijed novela koji ne odgovara njihovu rasporedu u knjizi.

Pripovijesti okupljene u ovoj zbirci predstavljaju tek dio novelističkoga rada mladoga Krleže. Zbirka obuhvaća novele koje tematiziraju svijet hrvatske gradske sredine početkom stoljeća. Središnji su motivi uglavnom vezani uz provincijske komplekse, generacijske sukobe te socijalna, politička i nacionalna pitanja. Stoga te četiri novele čine jezgru tematskoga kruga Krležine novelistike koji će potpunije predstaviti zbirke Hiljadu i jedna smrt (Zagreb 1933) i Knjiga proze (Zagreb 1938), a u cjelini Novele u izdanju Nakladnog zavoda Hrvatske (Zagreb 1948) i Novele (SDMKZ, Zagreb 1955).

Uvodno mjesto u knjizi pripada noveli Smrt Florijana Kranjčeca, nadstražara kraljevske redarstvene straže (1922). Priča je izgrađena oko središnje suprotstavljenosti između staroga nadstražara i njegova sina, gimnazijalca Rudolfa. Odnos oca redarstvenika i sina buntovnika sraz je dvaju svjetova, sukob između potpune odanosti redu i zakonu jednoga poretka i isključive želje za njegovom promjenom. Sin završava u zatvoru i postaje neka vrsta nacionalnog junaka, a očevi snovi o karijeri propadaju u pijanstvu i konačnoj smrti u uličnim političkim demonstracijama.

Pripovijest Hodorlahomor Veliki ili kako je Pero Orlić preboleo Pariz (1919) Krležin je novelistički prvijenac i ponešto je različita od ostalih u zbirci. U njoj je na djelu svojevrstan obračun s jednim, ne samo hrvatskim, provincijskim kompleksom. Riječ je o opijenosti suvremenim kulturnim Babilonom - Parizom. Kompozicijsku okosnicu priče čini Orlićevo zagrebačko idealiziranje Pariza i potpuno razočaranje vlastitim pariškim iskustvom. Orlićev je san, u kojemu susreće asirskoga vladara, književna analiza načina života i temeljnih vrijednosti zapadne civilizacije.

U noveli Mlada misa Alojza Tičeka (1921) iznova je prikazan sukob različitih svjetonazora i odnosa prema životu. Središnji je događaj večera u domu nadstražara Alojza Tičeka u povodu zaređenja i prve mise sina mu imenjaka. Skupina mladih ateista i buntovnika sukobljuje se s prisutnim crkvenim dostojanstvenicima i vlastitim očevima. Za razliku od njih, naslovni lik ostaje u ključnim trenucima vlastita života tragično pasivan, pretpostavivši osobnim željama tuđe namjere.

Pripovijest Veliki meštar sviju hulja (1919) posljednja je i najopsežnija novela u knjizi. Gotovo je u cjelini oblikovana kao unutarnji monolog novinara Ljube Kraljevića, koji razmišlja kako ljudima i svijetom pomalo ovladava veliki meštar, tajanstveni šef »Prvog Hrvatskog Pogrebnog Zavoda«. U priči je na djelu Kraljevićeva pobuna, ali i nemoć, protiv onih koji - lažno prikazujući osobne interese kao opće - sigurno vode u propast.