Ratni dnevnici 1939 - 1945.

Ratni dnevnici 1939 - 1945.

Astrid Lindgren

Godine 2013, u pletenoj korpi za veš u stanu Astrid Lindgren (1907-2002), jedne od najpoznatijih svetskih dečjih spisateljica i autorke „Pipi Duga Čarapa“, pronađeno je 17 odštampanih svezaka punih isečaka iz novina i pisama.

To su bili dnevnici koje je Astrid vodila od 1939. do 1945. godine. U to vreme, 32-godišnja majka dvoje dece prihvatila je zadatak da detaljno beleži događaje tih teških ratnih godina, pokušavajući da razume šta se dešava u svetu. Međutim, Astrid je ipak znala više o ratu nego prosečna osoba u to vreme jer je radila u državnoj administraciji u cenzuri pošte, poslu koji je bio tajan i o kome nije smela da govori ili otkriva informacije koje je saznala. Ovaj posao očigledno nije bio bez rizika, ali to ipak nije sprečilo Astrid da komentariše informacije koje je saznala u dnevniku. Uz isečke iz novina i slike, bilo je toliko dodatnog materijala da je na kraju samo mali deo završio u knjizi. Knjiga je autentičan dokument tog vremena koji detaljno prikazuje svakodnevni život (srednjeklasnog) švedskog naroda, život u neutralnoj Švedskoj dok je ostatak sveta bio u ratu i osećaj zahvalnosti naroda što je pošteđen užasa o kojima su detaljno izveštavane novine i na radiju. Dnevnici su takođe pružili uvid u privatni život i ranu karijeru velike spisateljice. Međutim, dnevnici su ubrzo otkrili činjenicu da se Švedska još uvek nije u potpunosti pomirila sa svojom ulogom u Drugom svetskom ratu i da je nerado prihvatala bilo kakvo preispitivanje tadašnjih vladinih odluka i sopstvene neutralnosti. Dnevnici su jednostavno razbili neke mitove koji su neki Šveđani bili dragi, na primer, da je Švedska tek nakon završetka rata saznala za postojanje koncentracionih logora, dok Astridini dnevnici jasno pokazuju da su novine o tome pisale već početkom 1942. godine i da su ljudi o tome govorili od samog početka (videla je dokaze u pismima koja je cenzurisala). Njeni dnevnički zapisi jasno pokazuju njenu veliku humanost i empatiju. Ona pokazuje razumevanje za mržnju izbeglica prema njihovim domaćinima, za mlade ljude koji su skloni uništenju iz patriotizma. Saoseća sa vojnicima obe strane u sukobu, sa majkama palih vojnika, oplakuje gubitak toliko života i teško joj je da prihvati da čovečanstvo nije ništa naučilo posle krvavog Prvog svetskog rata.

Dimenzije
24 x 16,5 cm
Broj strana
136
Izdavač
Disput, Zagreb, 2017.
 
Latinica. Tvrde korice.
Jezik: Hrvatski.

Jedan primerak je u ponudi

Stanje:Novo
Dodato u korpu!
 

Zanima Vas i neka druga knjiga? Možete pretražiti našu ponudu pomoću pretrage ili prelistati knjige po kategorijama.

Možda će Vas zanimati i ovi naslovi

Hrabra Kajsa i druge priče

Hrabra Kajsa i druge priče

Astrid Lindgren
Mladost, 1985.
Hrvatski. Latinica. Tvrde korice.
2,98
Vojskovođa Svetozar Boroević 1856-1920.

Vojskovođa Svetozar Boroević 1856-1920.

Milan Pojić

Svetozar Boroević, najsposobniji austrougarski vojskovođa Prvog svetskog rata, jedini Hrvat koji je dobio titulu feldmaršala i odlikovan najvišim austrijskim odlikovanjima, sistematski se zataškava u hrvatskoj istoriji.

Hrvatski državni arhiv, 2006.
Hrvatski. Latinica. Broširano.
5,464,10
Molière

Molière

S. S. Mokuljski

Žan Batist Pokelen, poznatiji kao Molijer, francuski komičar, scenarista i pisac, jedan od velikana humorističke satire; i jedan od najcenjenijih književnih autora u zapadnoj kulturi uopšte.

Kultura, 1948.
Hrvatski. Latinica. Broširano.
3,98
Pablo Picasso (Majstori 20. stoljeća)

Pablo Picasso (Majstori 20. stoljeća)

Hans L. Jaffe

Pablo Pikaso (Malaga, 25. oktobar 1881 — Mougins, 8. april 1973) je bio španski slikar, suosnivač kubizma i jedan od najpoznatijih umetnika 20. veka.

Naprijed, 1970.
Hrvatski. Latinica. Broširano.
9,36 - 10,39
Projekt Guevara: Snovitim stazama svjetske revolucije

Projekt Guevara: Snovitim stazama svjetske revolucije

Gerd Koenen

Ova knjiga je biografija istorijske ličnosti i ikone dvadesetog veka, Ernesta Če Gevare - u svetlu njegovog projekta svetske revolucije, koju će Kenen, po Brusu Četvinu, nazvati stazama snova.

Durieux, 2011.
Hrvatski. Latinica. Tvrde korice s omotom.
17,6213,22
Moj zagrebački rukopis

Moj zagrebački rukopis

Zvonimir Milčec

Milčec je i dalje podjednako zaljubljen u grad. Osvaja ga podjednako mladalački. Opsada Zagreba nikoga nije umanjila. Grad raste, a osvajač nastavlja da osvaja neosvojivo.

VBZ, 2007.
Hrvatski. Latinica. Tvrde korice.
14,98