Grička vještica I: Tajna Krvavog mosta
Retka knjiga

Grička vještica I: Tajna Krvavog mosta

Marija Jurić Zagorka

„Tajna krvavog mosta“ (1912) je prvi roman u čuvenom ciklusu „Grička vještica“ (ukupno sedam tomova). Objavljen 1912. godine u nastavcima u „Malim novinama“, postao je trenutni hit i temelj popularne hrvatske istorijsko-avanturističke proze.

Radnja se odvija u Zagrebu (Gornji grad – Grič, Kaptol), Varaždinu i Hrvatskom Zagorju krajem 18. veka (oko 1775. godine), u vreme austrougarske vladavine, aristokratskih intriga i društvenih tenzija. Priča počinje jedne mračne olujne noći kada mlinar Matijak, stolar Boltek i kovač Klement čuju glasine o mrtvacu ispod Krvavog mosta kod mlina na Savi. Tamo pronalaze telo ubijenog plemića Mernaja, probodeno mletačkom iglom, umotano u plašt, sa pergamentom na grudima: „Ti si prvi od devetoro koji će biti kažnjen, a tvojih osam drugova će te pratiti.“ Tri krsta označavaju osvetu.

U centru su mladi junaci: plemić Anzelmo, hrabar i pravedan, i lepa i hrabra Stanka (kasnije ključna figura celog ciklusa). Oni se upuštaju u smele avanture – skrivene tunele ispod Griča, dvorce, manastire, podzemne hodnike – kako bi otkrili ko stoji iza niza misterioznih ubistava plemića. Iza zločina krije se zavera, osveta za stare nepravde, korupcija među elitom i sukob interesa.

Roman kombinuje elemente istorijskog romana, ljubavne priče, krimi trilera i gotskog horora: mračne noći, oluje, duhove, tajne sobe, maskirane ubice, progonjene heroje. Zagorka vešto opisuje Zagreb 18. veka – Krvavi most, crkvu Svetog Marka, kulu Lotrščak, Patačićevu palatu, manastir Svete Klare – stvarajući živopisnu atmosferu starog Griča.

Delo je poznato po snažnim ženskim likovima (Stanka kao simbol hrabrosti i nezavisnosti), kritici patrijarhata i društvenih nepravdi, i napetoj radnji punoj obrta. Smatra se remek-delom hrvatske popularne književnosti, idealnim za ljubitelje avantura u istorijskom okruženju sa notom misterije i romantike.

Urednik
Bože Čović
Naslovnica
Nenad Dogan
Dimenzije
23 x 15 cm
Broj strana
494
Izdavač
August Cesarec, Zagreb, 1986.
 
Tiraž: 5.000 primeraka
 
Latinica. Tvrde korice s omotom.
Jezik: Hrvatski.

Nema primeraka u ponudi

Poslednji primerak je nedavno prodat.

 

Zanima Vas i neka druga knjiga? Možete pretražiti našu ponudu pomoću pretrage ili prelistati knjige po kategorijama.

Možda će Vas zanimati i ovi naslovi

Gordana III: Pakao prijestolja

Gordana III: Pakao prijestolja

Marija Jurić Zagorka
Stvarnost, 1966.
Hrvatski. Latinica. Tvrde korice.
8,52
Gordana VI: Veliki sud

Gordana VI: Veliki sud

Marija Jurić Zagorka
Stvarnost, 1966.
Hrvatski. Latinica. Tvrde korice.
8,34
Vitez slavonske ravni

Vitez slavonske ravni

Marija Jurić Zagorka
August Cesarec, 1986.
Hrvatski. Latinica. Broširano.
2,98
Djela XVI: Kritike: Prikazi i polemike iz hrvatske i srpske književnosti i plastičnih umjetnosti (1905.–1909.)

Djela XVI: Kritike: Prikazi i polemike iz hrvatske i srpske književnosti i plastičnih umjetnosti (1905.–1909.)

Antun Gustav Matoš

Šesnaesti tom prvog izdanja Matoševih sabranih dela objedinjuje književnu i umetničku kritiku i polemiku iz perioda 1905–1909, potvrđujući Matoša kao jednog od najistaknutijih kritičara hrvatskog modernizma.

Naklada Binoza, 1940.
Hrvatski. Latinica. Tvrde korice.
9,36
Zapisi iz Đorđevićeve: istinite policijske priče 1-4

Zapisi iz Đorđevićeve: istinite policijske priče 1-4

Branko Lazarević

Autor, penzionisani policajac i dugogodišnji šef zagrebačkog tima za uviđaje mesta zločina (sa radnim mestom u Đorđićevoj ulici), opisuje stvarne slučajeve ubistava, pljački, samoubistava i drugih teških zločina kojima se bavio tokom svoje karijere.

24 sata, 2010.
Hrvatski. Latinica. Broširano.
Knjiga se sastoji od 4 toma
16,00
Djela X: Dragi naši savremenici: Polemike, epigrami i satire

Djela X: Dragi naši savremenici: Polemike, epigrami i satire

Antun Gustav Matoš

Deseti tom Matoševih dela objedinjuje polemike, epigrame i satire u kojima autor oštro komentariše svoje savremenike, društvo, književnost i politiku, potvrđujući svoj oštar kritički stil.

Naklada Binoza, 1939.
Hrvatski. Latinica. Tvrde korice.
8,26