Rudolf Steiner

Rudolf Steiner (Donji Kraljevec, 25. ili 27. veljače[3][2] 1861. – Dornach, Švicarska, 30. ožujka 1925.), austrijski filozof, odgajatelj, pisac, ezoterik, i glavni utemeljitelj antropozofije.

Steinerova namjera je konkretno opažanje duha i duhovnog u materiji, te opažanje djelovanja nematerijalnih sila na fizički svijet, kao i uspostavljanje određenih zakonitosti koje se potom mogu i praktično primijeniti.

Steiner je antropozofiju kao ozbiljnu suvremenu duhovnu disciplinu u potpunosti htio razlikovati i odvojiti od spiritizma, magije i srodnih postupaka. Osnovni oblik u kojem je htio iznijeti svoju spoznaju je ideja. Svoje duhovne doživljaje i opažanja nadnaravnog htio je izraziti u jasno razumljivim pojmovima.

Obrazovanje je primjerice želio obnoviti uspostavljanjem waldorfskog odgoja; poljoprivredu uvođenjem biodinamičke poljoprivrede; scensku umjetnost putem euritmije, koja je ujedno i oblik zdravstvene terapije.

Na polju likovne umjetnosti dao je osobite poglede. Kiparstvom se poslužio kako bi u plastičnoj formi izrazio „duhovno-božanske sile koje oblikuju biće čovjeka.“ U oblikovanju forme začeo je ideju o oblikovanju ploha u prostoru, koje svojim spajanjem oblikuju rubove, bez rada s unaprijed zadanim bridovima.

U slikarstvu je temeljem Goetheove teorije boja iznio drugačiji pogled na svaku pojedinu boju, kao i na sam način slikanja. U antropozofskom slikarstvu ne koristi se prostorna perspektiva, već boje samim svojim intenzitetom stvaraju odnose udaljenosti i blizine.

Arhitekturu je promatrao kao pokretan živ oblik, nasuprot statičnom pasivnom obliku. Vodio se idejom kako je kod oblikovanja arhitektonske forme, od same građevine važniji prostor kojega građevina obuhvaća.

U medicini je uspostavio tezu o međudjelovanju procesa unutar njegove trodjelne podjele fizičkog tijela, koju potom stavlja u vezu s nevidljivom ljudskom naravi, što je rezultiralo posebnim oblikom homeopatije. Ustanovio je i metode „zdravstvene pedagogije“ u radu s djecom s teškoćama u razvoju; a kao temeljna načela navodi razvijanje religioznih osjećaja, bavljenje umjetnošću, te poticanja rada rukama. Na antropozofskim osnovama nikle su i životne zajednice Camphill u kojima borave djeca i osobe s posebnim potrebama. I na mnogim ostalim poljima dao je izvorne ideje. Plan koji uglavnom nije prihvaćen je trostruki društveni poredak, namijenjen obnovi države i ustroju društva.

Namjera Rudolfa Steinera bila je produhovljavanje pomoću antropozofije; kod većina antropozofskih djela zamjetan je između ostalog i duboko meditativan karakter.